Sadržaj vodiča
- Ukratko
- Na koga se DORA primjenjuje
- Pet operativnih područja
- Izvješćivanje uprave o IKT riziku
- Praktičan plan provjere usklađenosti
- Rokovi za prijavu značajnog IKT incidenta
- Registar informacija i ugovori s pružateljima IKT usluga
- Nadzor, mjere i kazne u Hrvatskoj
- DORA, Zakon o kibernetičkoj sigurnosti i GDPR
- Česta pitanja
- Sljedeći korak
- Izvori i pregled
DORA se primjenjuje od 17. siječnja 2025. Financijski subjekt mora moći pokazati da okvir upravljanja IKT rizikom radi, da su incidenti klasificirani i prijavljeni na vrijeme te da ugovori i registar pružatelja IKT usluga odgovaraju stvarnom stanju.
DORA je Uredba (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. Propisuje kako banke, osiguratelji, investicijska društva i drugi financijski subjekti upravljaju IKT rizikom, prijavljuju značajne IKT incidente, testiraju otpornost sustava i upravljaju rizikom pružatelja IKT usluga. Ovaj vodič prikazuje stanje na 3. studenoga 2026. DORA je izravno primjenjiva, a hrvatski Zakon o provedbi Uredbe (NN 136/2024) raspoređuje nadležnosti i uređuje nadzor, mjere i prekršaje.
Ukratko
- Propis: Uredba (EU) 2022/2554 (DORA) i Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 (NN 136/2024).
- Od kada: od 17. siječnja 2025. Društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima morala su se uskladiti do 1. siječnja 2026.
- Na koga: na 20 vrsta financijskih subjekata iz članka 2. U Hrvatskoj su izuzeti kreditne unije i HBOR.
- Nadzor: HNB za banke, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac, HANFA za tržište kapitala, osiguranje, fondove i kriptoimovinu, a Europska središnja banka za značajne banke.
- Incidenti: početna obavijest u 4 sata od klasifikacije, a najkasnije 24 sata od otkrivanja (ako je incident klasificiran kasnije, 4 sata od klasifikacije), prijelazno izvješće u 72 sata i završno u mjesec dana.
- Testiranje: godišnji testovi sustava za ključne ili važne funkcije, a TLPT najmanje svake tri godine za subjekte koje odredi nadležno tijelo.
- Kazne: pravnoj osobi do 3 % ukupnog godišnjeg prihoda, članu uprave do 15.000 €.
Na koga se DORA primjenjuje
DORA se izravno primjenjuje na 20 vrsta financijskih subjekata iz članka 2., među ostalim na kreditne institucije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac, investicijska društva, pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, središnje depozitorije vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane, mjesta trgovanja, društva za upravljanje fondovima, društva za osiguranje i reosiguranje, posrednike u osiguranju i institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Posrednici u osiguranju koji su mikro, mala ili srednja poduzeća izuzeti su.
Opseg se ne određuje samo prema nazivu društva. Potrebno je provjeriti:
- pravnu kategoriju i odobrenje za rad;
- sektorska izuzeća i pragove;
- primjenjuje li se pojednostavnjeni okvir;
- uloge unutar grupe; i
- koji je hrvatski nadležni regulator.
Hrvatski zakon određuje HNB ili HANFA-u kao nadležno tijelo ovisno o vrsti subjekta. Iznimno, za hrvatske kreditne institucije razvrstane kao značajne prema Uredbi (EU) br. 1024/2013 nadležno je tijelo Europska središnja banka (ESB). Hrvatska je iskoristila i dopuštena izuzeća za Hrvatsku banku za obnovu i razvitak te kreditne unije. Dobavljač tehnologije koji radi za banku nije samo zbog tog ugovora automatski financijski subjekt, ali ugovorno mora omogućiti banci ispunjavanje DORA obveza.
Pet operativnih područja
1. Upravljanje IKT rizikom
Upravljačko tijelo snosi krajnju odgovornost za IKT rizik. Ono odobrava okvir, strategiju za digitalnu operativnu otpornost, razinu tolerancije na IKT rizik, kontinuitet poslovanja, planove odgovora i oporavka, politiku uporabe pružatelja usluga te proračun i osposobljavanje.
Okvir treba povezati cijeli životni ciklus:
- identificiranje poslovnih funkcija, imovine, podataka, ovisnosti i prijetnji;
- zaštitu i prevenciju;
- otkrivanje anomalija i incidenata;
- odgovor, kontinuitet, sigurnosne kopije i oporavak;
- učenje iz incidenata i testova; te
- komunikaciju s nadležnim tijelom, klijentima i drugim dionicima kada je potrebna.
Nadzor traži dokaze: zapisnike uprave, ažuran popis imovine, procjene rizika, konfiguracije kontrola, rezultate vježbi, evidenciju incidenata i praćenje korektivnih mjera.
2. Upravljanje i prijava IKT incidenata
Subjekt mora evidentirati sve IKT incidente i ozbiljne kiberprijetnje, klasificirati ih prema kriterijima Delegirane uredbe (EU) 2024/1772 te nadležnom tijelu prijaviti svaki značajan IKT incident. Rokove prikazuje tablica u odjeljku Rokovi za prijavu značajnog IKT incidenta.
Sadržaj obavijesti i izvješća propisuje Delegirana uredba (EU) 2025/301, a standardne predloške, obrasce i postupke Provedbena uredba (EU) 2025/302. Rok se ne smije oslanjati na jednu osobu: operativni tim, pravna funkcija i regulatorno izvještavanje trebaju imati zajedničku eskalacijsku matricu i zamjene.
Prijava prema DORA-i ne zamjenjuje obveze iz Opće uredbe o zaštiti podataka i ugovora s klijentima. Incidenti povezani s plaćanjem prijavljuju se prema DORA-i (članak 23.), a isto izvješće putem platforme PiXi prima i nadležni CSIRT (članak 14. Zakona o provedbi).
3. Testiranje digitalne operativne otpornosti
Program testiranja mora biti razmjeran profilu rizika i pokrivati sustave koji podupiru ključne ili važne funkcije. Može uključivati procjene i skeniranja ranjivosti, analize javno dostupnih izvora, procjene mrežne sigurnosti, analize odstupanja, preispitivanja fizičke sigurnosti, preispitivanja izvornog koda, testiranja na temelju scenarija, testiranje kompatibilnosti, testiranje performansi, integralno testiranje i penetracijsko testiranje (članak 25. stavak 1.).
Penetracijsko testiranje vođeno prijetnjama (TLPT) nije godišnja obveza svakog subjekta. Primjenjuje se na subjekte koje identificira nadležno tijelo prema kriterijima DORA-e i regulatornim tehničkim standardima, u pravilu najmanje svake tri godine, osim ako regulator prilagodi učestalost.
Svaki test treba završiti evidentiranim nalazom, vlasnikom, prioritetom, rokom i dokazom zatvaranja.
4. Rizik pružatelja IKT usluga
Odgovornost financijskog subjekta ne prelazi na cloud, SaaS ili drugog dobavljača. Prije ugovaranja treba procijeniti podupire li usluga ključnu ili važnu funkciju, koncentracijski rizik, lokacije obrade, mogućnost revizije, podugovaratelje, kontinuitet i izlaz.
Ugovori za IKT usluge moraju sadržavati elemente iz članka 30. stavka 2., a ugovori za ključne ili važne funkcije i elemente iz stavka 3. Popis je u odjeljku Registar informacija i ugovori s pružateljima IKT usluga.
Registar informacija mora obuhvatiti ugovorne odnose na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj i konsolidiranoj razini, ovisno o strukturi. Predlošci su standardizirani Provedbenom uredbom (EU) 2024/2956. Podaci u registru povezuju pravne subjekte, ugovore, funkcije i lanac podugovaranja.
Europska nadzorna tijela 18. studenoga 2025. prvi su put imenovala ključne treće strane pružatelje IKT usluga. Ta oznaka uspostavlja nadzor na razini EU-a; ne smanjuje ugovornu i nadzornu odgovornost financijskog subjekta.
5. Dobrovoljna razmjena informacija
Financijski subjekti mogu razmjenjivati informacije o kibernetičkim prijetnjama unutar pouzdanih zajednica ako je cilj povećati otpornost, uz zaštitu poslovnih podataka, osobnih podataka, povjerljivosti i tržišnog natjecanja. Takav aranžman treba imati pravila članstva, uporabe, čuvanja i izlaska.
Izvješćivanje uprave o IKT riziku
Izvješće upravi treba pokazati:
- ključne i važne funkcije bez potvrđenog oporavka;
- otvorene ranjivosti i korektivne mjere iznad roka;
- ostvarena vremena oporavka u odnosu na ciljeve;
- incidente prema klasifikaciji i vrijeme do odluke o prijavi;
- ugovore bez obveznih DORA klauzula;
- koncentracije prema pružatelju, usluzi i lokaciji;
- nepotpune stavke registra informacija; te
- stanje izlaznih planova za ključne usluge.
Uprava treba dobiti i kvalitativno objašnjenje rezidualnog rizika, uz napomenu koliko je popis imovine potpun.
Praktičan plan provjere usklađenosti
Prvih 30 dana: opseg i dokazna mapa
- potvrdite obuhvaćene pravne osobe i regulatora;
- mapirajte ključne i važne funkcije na sustave i dobavljače;
- usporedite postojeće politike s DORA zahtjevima;
- provjerite uloge uprave i zapisnike osposobljavanja; i
- odredite vlasnike dokaza.
Sljedećih 30 dana: incidenti, ugovori i registar
- provedite stolnu vježbu značajnog IKT incidenta s regulatornim rokovima;
- provjerite klasifikaciju i standardne obrasce;
- uskladite registar informacija s ugovorima i računovodstvenim popisom;
- rangirajte ugovorne praznine prema kritičnosti; i
- provjerite podugovaratelje, lokacije i izlazne ovisnosti.
Nakon toga: testiranje i održavanje
- uspostavite godišnji program testiranja temeljen na riziku;
- zatvarajte nalaze uz neovisan dokaz;
- testirajte sigurnosne kopije i povrat usluge;
- ažurirajte registar pri svakoj ugovornoj promjeni; i
- izvještavajte upravu o riziku, iznimkama i prihvaćenim odgodama.
Rokovi za prijavu značajnog IKT incidenta
Rokovi su propisani člankom 5. Delegirane uredbe (EU) 2025/301:
| Izvješće | Rok | Napomena |
|---|---|---|
| Početna obavijest | 4 sata od klasifikacije incidenta kao značajnog, a najkasnije 24 sata od otkrivanja; ako je klasificiran nakon 24 sata, 4 sata od klasifikacije | šalje se putem platforme PiXi nadležnom tijelu i CSIRT-u |
| Prijelazno izvješće | 72 sata od početne obavijesti | i kada se status incidenta nije promijenio |
| Završno izvješće | mjesec dana od posljednjeg prijelaznog izvješća | s analizom temeljnog uzroka |
| Obavijest klijentima | bez odgode | kada incident utječe na njihove financijske interese |
Ako rok padne na vikend ili neradni dan, izvješće se može dostaviti do podneva prvog sljedećeg radnog dana. Iznimka su početne obavijesti i prijelazna izvješća banaka, središnjih drugih ugovornih strana, operatera mjesta trgovanja i subjekata koji su ključni ili važni prema Direktivi NIS2. Klasifikacija značajnog incidenta provodi se prema kriterijima Delegirane uredbe (EU) 2024/1772.
Registar informacija i ugovori s pružateljima IKT usluga
Registar informacija je popis svih ugovora o upotrebi IKT usluga s trećim stranama, na razini subjekta i grupe, u obliku koji propisuje Provedbena uredba (EU) 2024/2956. Ugovori za ključne ili važne funkcije u njemu se posebno označavaju. Nadležno tijelo može zatražiti cijeli registar, a o novim ugovorima subjekt izvješćuje najmanje jednom godišnje.
Prema članku 30. ugovor s pružateljem IKT usluga mora sadržavati opis usluga i pravila podugovaranja, lokacije pružanja usluga i obrade podataka, odredbe o zaštiti podataka, razine usluga, pomoć kod incidenata, suradnju s nadležnim tijelima i prava raskida. Za ključne ili važne funkcije ugovor uz to uređuje planove za nepredvidive situacije, sudjelovanje u TLPT-u, neograničeno pravo na pristup i reviziju te izlaznu strategiju s prijelaznim razdobljem.
Nadzor, mjere i kazne u Hrvatskoj
Zakon o provedbi Uredbe (NN 136/2024) dijeli nadzor između HNB-a i HANFA-e. HNB nadzire banke, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac, pružatelje usluge informiranja o računu i izdavatelje tokena vezanih uz imovinu. HANFA nadzire investicijska društva, osiguranje, fondove, mirovinska društva, pružatelje usluga kriptoimovine i ostale subjekte tržišta kapitala. Značajne banke nadzire Europska središnja banka.
Pravnoj osobi može se izreći novčana kazna do 3 % ukupnog godišnjeg prihoda iz posljednjih odobrenih financijskih izvještaja, a odgovornoj osobi i članu uprave do 15.000 € (članak 19. Zakona). Član uprave odgovara, među ostalim, ako ne odobrava i ne nadzire okvir za upravljanje IKT rizicima, ne osvježava znanje o IKT riziku ili ne preispituje rizike ugovora s pružateljima IKT usluga. HNB i HANFA mogu naložiti i prestanak kršenja, razrješenje člana uprave te javnu objavu odluke s imenom subjekta. Protiv njihova rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Za nadzor pripremite sljedivu dokumentaciju koja povezuje zahtjev, kontrolu, vlasnika, test, nalaz i korektivnu mjeru.
DORA, Zakon o kibernetičkoj sigurnosti i GDPR
Banke i subjekti infrastrukture financijskog tržišta mogu istodobno biti kategorizirani kao ključni ili važni subjekti prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti. Za zahtjeve koje DORA uređuje jednako ili strože primjenjuju se njezine odredbe, uključujući nadzor (članak 8. Zakona o kibernetičkoj sigurnosti). Razlike i preklapanja opisuje vodič NIS2 i DORA: razlike i preklapanja.
DORA ne zamjenjuje Opću uredbu o zaštiti podataka. Ako značajni IKT incident uključuje povredu osobnih podataka, financijski subjekt uz DORA izvješće o povredi izvješćuje i AZOP, u roku od 72 sata od saznanja (članak 33. Opće uredbe).
Česta pitanja
Što je DORA?
DORA je Uredba (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor. Propisuje jedinstvena pravila EU-a o upravljanju IKT rizikom, prijavi značajnih IKT incidenata, testiranju otpornosti i riziku pružatelja IKT usluga, a primjenjuje se od 17. siječnja 2025.
Na koga se primjenjuje DORA?
Na 20 vrsta financijskih subjekata iz članka 2., primjerice banke, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac, investicijska društva, pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, osiguratelje, mirovinska društva i društva za upravljanje fondovima. U Hrvatskoj su izuzeti kreditne unije i HBOR, a izuzeti su i posrednici u osiguranju koji su mikro, mala ili srednja poduzeća.
Tko nadzire DORA-u u Hrvatskoj?
HNB nadzire banke, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac, a HANFA investicijska društva, osiguranje, društva za upravljanje fondovima, mirovinska društva i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Značajne banke nadzire Europska središnja banka. Nadležnosti raspoređuje Zakon o provedbi Uredbe (NN 136/2024).
Mora li svaki IKT incident biti prijavljen?
Ne. Sve IKT incidente treba evidentirati i njima upravljati, a obvezna prijava odnosi se na incidente klasificirane kao značajne prema kriterijima Delegirane uredbe (EU) 2024/1772.
U kojem roku se prijavljuje značajan IKT incident?
Početna obavijest šalje se u četiri sata od klasifikacije incidenta kao značajnog, a najkasnije 24 sata od otkrivanja. Ako je incident klasificiran tek nakon 24 sata, rok je četiri sata od klasifikacije. Prijelazno izvješće slijedi u 72 sata od početne obavijesti, a završno u mjesec dana od posljednjeg prijelaznog izvješća (članak 5. Delegirane uredbe 2025/301).
Mora li svaki subjekt provoditi TLPT?
Ne. Penetracijsko testiranje vođeno prijetnjama (TLPT) provode subjekti koje odredi nadležno tijelo, prema utjecaju na financijski sektor, sistemskoj važnosti i profilu IKT rizika, najmanje svake tri godine. Neovisno o tome, svi financijski subjekti osim mikropoduzeća najmanje jednom godišnje testiraju sustave koji podupiru ključne ili važne funkcije.
Što je registar informacija?
Popis svih ugovora o upotrebi IKT usluga s trećim stranama, na razini subjekta i grupe, u obliku iz Provedbene uredbe (EU) 2024/2956. Nadležno tijelo može zatražiti cijeli registar, a o novim ugovorima subjekt izvješćuje najmanje jednom godišnje.
Prenosi li se odgovornost na pružatelja IKT usluga?
Ne. Pružatelj mora ugovorno i operativno poduprijeti kontrolu, ali financijski subjekt ostaje odgovoran za usklađenost s DORA-om, uključujući i izvješćivanje o incidentima kada ga povjeri vanjskom pružatelju.
Koje su kazne za kršenje DORA-e?
Pravnoj osobi do 3 % ukupnog godišnjeg prihoda, a odgovornoj osobi i članu uprave do 15.000 € (članak 19. Zakona o provedbi Uredbe). HNB i HANFA mogu naložiti i razrješenje člana uprave te javnu objavu odluke.
Vrijedi li za banku i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti?
Može vrijediti ako je banka kategorizirana kao ključni ili važni subjekt. Za zahtjeve koje DORA uređuje jednako ili strože primjenjuju se njezine odredbe, uključujući nadzor, prema članku 8. Zakona o kibernetičkoj sigurnosti.
Sljedeći korak
Za pregled opsega, postupka za incidente, registra informacija i ugovornih praznina pogledajte uslugu DORA savjetovanje i usklađenost, a za edukaciju uprave i zaposlenika DORA edukaciju. Kada uz DORA-u primjenjujete i Zakon o sprječavanju pranja novca, obje obveze pokriva financijska usklađenost.
Izvori i pregled
Pregledano 3. studenoga 2026. prema sljedećim primarnim i službenim izvorima:
- Uredba (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti
- Delegirana uredba (EU) 2025/301 o rokovima i sadržaju prijava incidenata
- Provedbena uredba (EU) 2025/302 o obrascima i postupcima za prijavu incidenata
- Provedbena uredba (EU) 2024/2956 o registru informacija
- Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554, NN 136/2024
- HANFA: digitalna operativna otpornost
- Europska nadzorna tijela: prve ključne treće strane pružatelji IKT usluga
Ovaj vodič daje opće informacije prema stanju na datum pregleda i nije pravno mišljenje ni zamjena za sektorsku procjenu regulatornih obveza.
Robert Lozo, mag. iur., partner je u Vision Complianceu specijaliziran za usklađenost s EU regulativom. Savjetuje organizacije o GDPR-u, NIS2, AI Actu i financijskoj regulativi te izrađuje dokumentaciju spremnu za reviziju i planove usklađenosti u reguliranim industrijama.