POČETNA/UVIDI/KIBERNETIČKA SIGURNOST I NIS2
KIBERNETIČKA SIGURNOST I NIS211 MIN ČITANJA

NIS2 direktiva u Hrvatskoj: vodič za tvrtke 2026.

NIS2 u Hrvatskoj: tko je ključni ili važni subjekt, rokovi nakon kategorizacije, 13 mjera iz Uredbe, prijava incidenta u 24 i 72 sata, uprava i kazne.

Robert LozoPartner · CIPP/E · CIPM · CISM
14. KOL 2025.
AŽURIRANO 03. STU 2026.
Kazne do
10 mil. €
ili do 2 % prometa za ključne subjekte
Sektora u RH
19
prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti
ZKS na snazi
15. velj. 2024.
NN 14/2024
Prijava incidenta
24 / 72 / 30
sati, sati i dana za značajan incident
Sadržaj vodiča

U Hrvatskoj se NIS2 provodi kroz Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024) i Uredbu o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/2024). Za organizaciju zato nije dovoljno čitati samo tekst Direktive: treba provjeriti hrvatsku kategoriju, obavijest nadležnog tijela, određenu razinu mjera i sektorski CSIRT.

Zakon ne određuje jedan datum za sve tvrtke: rokovi teku od primitka obavijesti o kategorizaciji. Inicijalna kategorizacija provedena je u travnju 2025., pa je većini kategoriziranih subjekata rok od godine dana za provedbu mjera istekao u travnju 2026., a prva samoprocjena ili revizija slijedi u trećoj godini. Ako pravna osoba posluje u obuhvaćenom sektoru i smatra da ispunjava kriterije, ali nije zaprimila obavijest, NCSC-HR poziva je da se obrati nadležnom tijelu.

NIS2 u Hrvatskoj ukratko

  • Formalnu kategorizaciju provode nadležna tijela; interna procjena organizacije nije zamjena za službenu obavijest.
  • Hrvatski okvir obuhvaća 19 sektora i razlikuje ključne i važne subjekte.
  • Mjere moraju biti odgovarajuće, razmjerne riziku i usklađene s razinom određenom subjektu.
  • Značajni incident prijavljuje se kroz rano upozorenje u 24 sata, početnu obavijest u 72 sata i završno izvješće 30 dana nakon početne obavijesti.
  • Upravljačko tijelo odobrava mjere, kontrolira njihovu provedbu i mora se odgovarajuće osposobljavati.

Primjenjuje li se NIS2 na vašu organizaciju

Početna provjera ima četiri dijela:

  1. Pruža li pravna osoba uslugu ili obavlja djelatnost navedenu u Prilogu I. ili II. Zakona?
  2. Odgovara li zakonskoj vrsti subjekta unutar tog sektora?
  3. Ispunjava li kriterij veličine, uz pravilno uračunavanje partnerskih i povezanih poduzeća? Prema odgovorima NCSC-HR-a, srednji subjekt zapošljava 50 do 249 osoba i ima promet od 10 do 50 milijuna eura ili bilancu od 10 do 43 milijuna eura.
  4. Postoji li poseban kriterij zbog kojeg se subjekt može ili mora kategorizirati neovisno o veličini?

Odgovor „naša glavna NKD djelatnost nije na popisu“ nije dovoljan. Mjerodavna je stvarna usluga ili djelatnost, a Zakon zahtjeve primjenjuje na mrežne i informacijske sustave koje kategorizirani subjekt koristi u poslovanju, uključujući sustave povezane s drugim djelatnostima.

Za brzu orijentaciju možete koristiti NIS2 provjeru i gap analizu, ali konačan status proizlazi iz postupka nadležnog tijela.

Ključni i važni subjekti

Obje kategorije imaju iste temeljne obveze. I ključni i važni subjekti imaju obveze upravljanja rizicima, prijave značajnih incidenata i odgovornosti upravljačkog tijela. Razlike su ponajprije u nadzoru, načinu periodične provjere i rasponu kazni.

PitanjeKljučni subjektVažni subjekt
Opći kriterijVeliki subjekti iz Priloga I. (250 i više zaposlenih, ili promet veći od 50 milijuna eura uz bilancu veću od 43 milijuna eura) te posebno navedene vrsteU pravilu srednji subjekti iz Priloga I. te srednji i veći iz Priloga II.
Posebni slučajeviOdređene digitalne, komunikacijske, javne i kritične usluge neovisno o veličiniOdređene vrste subjekata i posebne procjene neovisno o veličini
Periodična provjeraRevizija kibernetičke sigurnostiSamoprocjena; ciljanu reviziju može naložiti nadležno tijelo
NadzorMože biti proaktivan i reaktivanU pravilu se pokreće na temelju saznanja o mogućoj povredi
Najviši raspon kazne za subjektDo 10 milijuna eura ili do 2 % svjetskog godišnjeg prometaDo 7 milijuna eura ili do 1,4 % svjetskog godišnjeg prometa

Tablica je sažetak; za razvrstavanje su mjerodavni članci 9. do 12. Zakona. Primjerice, Zakon posebno uređuje pružatelje DNS-a i usluga povjerenja, elektroničke komunikacije, javni sektor, državnu informacijsku infrastrukturu, kritične subjekte i sustav obrazovanja. Sve kriterije, pragove veličine, pravila za gradove, škole i zdravstvene ustanove te nadležna tijela po sektorima donosi vodič NIS2 obveznici: ključni i važni subjekti i kategorizacija.

Devetnaest sektora u hrvatskom okviru

Prilog I. obuhvaća sektore visoke kritičnosti:

  1. energetika
  2. promet
  3. bankarstvo
  4. infrastruktura financijskog tržišta
  5. zdravstvo
  6. voda za ljudsku potrošnju
  7. otpadne vode
  8. digitalna infrastruktura
  9. upravljanje uslugama IKT-a (B2B)
  10. javni sektor
  11. svemir.

Prilog II. obuhvaća druge kritične sektore:

  1. poštanske i kurirske usluge
  2. gospodarenje otpadom
  3. izradu, proizvodnju i distribuciju kemikalija
  4. proizvodnju, preradu i distribuciju hrane
  5. određenu proizvodnju
  6. pružatelje digitalnih usluga
  7. istraživanje
  8. sustav obrazovanja.

Direktiva NIS2 obuhvaća 18 sektora (11 u Prilogu I. i 7 u Prilogu II.). Hrvatski Zakon u Prilog II. dodaje sustav obrazovanja, pa ih je ukupno 19.

Stanje provedbe u 2026.

Nadležna tijela usklađeno su provela inicijalnu kategorizaciju u travnju 2025., a postupak se nastavlja po sektorima (NCSC-HR, pregled provedbe Zakona za treće tromjesečje 2025.). Pravne osobe koje smatraju da ispunjavaju kriterije, a nisu zaprimile obavijest, mogu se obratiti sektorski nadležnom tijelu.

Prema službenom pregledu NCSC-HR-a za treće tromjesečje 2026., u Hrvatskoj je kategorizirano 799 pravnih osoba: 162 ključna i 637 važnih subjekata. Broj se mijenja jer nadležna tijela popise redovito ažuriraju. Popisi kategoriziranih subjekata nisu javni i nadležna tijela ih redovito provjeravaju i ažuriraju.

Rokovi nakon obavijesti o kategorizaciji

Prema Zakonu, Uredbi i odgovorima NCSC-HR-a, rokovi su:

Rok od primitka obavijestiObveza
8 danaImenovanje administratora i korisnika platforme PiXi (članci 96. i 97. Uredbe)
15 danaDostava traženih podataka o subjektu prema uputi nadležnog tijela
30 danaPočetak prijavljivanja značajnih incidenata nadležnom CSIRT-u i prethodna prijava na PiXi
1 godinaInicijalna provedba mjera prema određenoj osnovnoj, srednjoj ili naprednoj razini
2. godinaUnaprjeđenje mjera kroz lokalno upravljanje rizicima
3. godinaPrva revizija za ključni odnosno samoprocjena za važni subjekt

Za naknadnu promjenu kategorije Zakon dopušta drukčiji rok: nadležno tijelo ga određuje u obavijesti, između 60 dana i šest mjeseci, ovisno o opsegu i složenosti novih obveza.

Rok se stoga dokazuje datumom primitka konkretne obavijesti. Plan zato izrađujte prema datumu iz vlastite obavijesti.

Obvezne mjere upravljanja rizicima

Članak 21. Direktive NIS2 i članak 30. hrvatskog Zakona postavljaju područja koja treba obuhvatiti. Organizacija mora uspostaviti odgovarajuće i razmjerne mjere za:

  • politiku analize rizika i sigurnost informacijskih sustava
  • postupanje s incidentima
  • kontinuitet, sigurnosne kopije, oporavak i krizno upravljanje
  • sigurnost lanca opskrbe i odnosa s izravnim dobavljačima
  • sigurnost nabave, razvoja i održavanja te upravljanje ranjivostima
  • procjenu djelotvornosti mjera
  • kibernetičku higijenu i osposobljavanje
  • kriptografiju i, prema potrebi, kriptiranje
  • sigurnost ljudskih resursa, pristupa i imovine
  • višefaktorsku ili kontinuiranu autentikaciju te zaštićene komunikacije, prema potrebi.

Uredba detaljnije razrađuje tri razine mjera. Subjekt ne bira sam koja mu je razina obvezujuća; razina je navedena u obavijesti o kategorizaciji na temelju nacionalne procjene rizika. Lokalna procjena služi prilagodbi i uvođenju dodatnih mjera, a obvezujuće mjere ostaju.

Prilog II. Uredbe dijeli mjere u 13 skupina:

  1. predanost i odgovornost osoba odgovornih za provedbu mjera
  2. upravljanje programskom i sklopovskom imovinom
  3. upravljanje rizicima
  4. sigurnost ljudskih potencijala i digitalnih identiteta
  5. osnovne prakse kibernetičke higijene
  6. osiguravanje kibernetičke sigurnosti mreže
  7. kontrola fizičkog i logičkog pristupa mrežnim i informacijskim sustavima
  8. sigurnost lanca opskrbe
  9. sigurnost u razvoju i održavanju mrežnih i informacijskih sustava
  10. kriptografija
  11. postupanje s incidentima
  12. kontinuitet poslovanja i upravljanje kibernetičkim krizama
  13. fizička sigurnost.

Za svaki podskup mjera tablice u Prilogu II. određuju je li na osnovnoj, srednjoj i naprednoj razini obvezujući, uvjetno obvezujući ili dobrovoljan (članak 44. Uredbe). Kako mjere provodi vanjski tim, opisuje stranica NIS2 savjetovanje i usklađivanje.

Prijava značajnog incidenta

Nije svaki sigurnosni događaj značajan incident. Uredba u člancima 58. do 62. propisuje kriterije i pragove, primjerice najmanje 20 % primatelja bez pristupa usluzi najmanje jedan sat ili gubitak od 100.000 eura ili 5 % godišnjeg poslovnog prihoda, ovisno o tome koji je iznos niži, te znatnu štetu drugim osobama.

Kada kategorizirani subjekt sazna za značajan incident:

  1. dostavlja rano upozorenje bez odgode, najkasnije u 24 sata
  2. dostavlja početnu obavijest bez odgode, najkasnije u 72 sata
  3. po potrebi dostavlja privremeno izvješće ili izvješće o napretku
  4. završno izvješće dostavlja najkasnije 30 dana od početne obavijesti.

Za pružatelje usluga povjerenja postoji posebna 24-satna početna obavijest. Obavijesti se dostavljaju putem platforme PiXi (članak 94. Uredbe) nadležnom CSIRT-u iz Priloga III. Zakona: Nacionalnom CERT-u za bankarstvo, infrastrukturu financijskog tržišta, registar domene .hr, istraživanje i sustav obrazovanja, a Nacionalnom centru za kibernetičku sigurnost za ostale sektore.

Rok teče od saznanja za značajan incident, a forenzička analiza nastavlja se usporedno s prijavom. Postupak mora omogućiti ranu procjenu, evidentiranje vremena i odobrenu eskalaciju izvan radnog vremena.

Odgovornost upravljačkog tijela

Članak 20. NIS2 i članak 29. hrvatskog Zakona upravljanje kibernetičkom sigurnošću stavljaju na razinu upravljačkog tijela. Odgovorne osobe moraju:

  • odobravati mjere
  • kontrolirati njihovu provedbu
  • pohađati odgovarajuća osposobljavanja
  • zaposlenicima omogućiti odgovarajuća osposobljavanja.

Operativni zadaci mogu se dodijeliti CISO-u, IT-u ili vanjskom pružatelju, ali to ne uklanja zakonske dužnosti upravljačkog tijela. U praksi su važni zapisnici, odluke, prihvaćanje rizika, odobreni resursi i praćenje korektivnih radnji.

Hrvatske kazne i korektivne mjere

Hrvatski Zakon propisuje najniži i najviši iznos kazne:

  • ključni subjekt: 10.000 do 10.000.000 eura ili 0,5 % do najviše 2 % svjetskog godišnjeg prometa, ovisno o tome koji je iznos veći
  • važni subjekt: 5.000 do 7.000.000 eura ili 0,2 % do najviše 1,4 % svjetskog godišnjeg prometa, ovisno o tome koji je iznos veći
  • odgovorne fizičke osobe ključnog subjekta: 1.000 do 6.000 eura
  • odgovorne fizičke osobe važnog subjekta: 500 do 3.000 eura.

Uz kazne postoje upozorenja, obvezujuće upute i nalozi, objava aspekata povrede te druge korektivne mjere. Za ključni subjekt koji ne postupi po korektivnim mjerama nadležno tijelo pod zakonskim uvjetima može tražiti privremenu suspenziju ovlaštenja ili privremenu zabranu upravljačkih dužnosti određenim odgovornim osobama.

Incident sam po sebi nije automatski prekršaj. Odgovornost se veže uz neprovođenje obveza, neprijavljivanje, nesuradnju ili nepostupanje po mjerama, što se utvrđuje u propisanom postupku. Sve prekršaje, stručni nadzor, korektivne mjere i osobnu odgovornost uprave objašnjava vodič NIS2 kazne i osobna odgovornost uprave.

NIS2 i GDPR

Isti događaj može aktivirati različite obveze. NIS2 štiti sigurnost mrežnih i informacijskih sustava i kontinuitet usluga; GDPR uređuje povredu osobnih podataka i prava ispitanika. Rokovi, pragovi, sadržaj i primatelji prijave nisu isti.

Ne treba automatski zbrajati maksimalne kazne. Hrvatski Zakon u članku 86. sadrži zaštitu od prekršajnog kažnjavanja u stručnom nadzoru za isto postupanje za koje je tijelo za zaštitu osobnih podataka već izreklo GDPR kaznu. Različite povrede ipak mogu otvoriti različite postupke.

Plan usklađivanja u sedam koraka

  1. Potvrdite status i opseg. Prikupite obavijest, sektor, kategoriju, razinu mjera, nadležno tijelo i CSIRT.
  2. Imenujte vlasnike. Formalizirajte odgovorne osobe, kontakt za podatke, incidentne uloge i zamjene.
  3. Usporedite postojeće stanje s Uredbom. Za svaku obvezu zabilježite dokaz, prazninu, rizik i vlasnika.
  4. Najprije riješite kritične ovisnosti. Identiteti, javno izloženi sustavi, sigurnosne kopije, nadzor i ključni dobavljači obično nose najveći operativni rizik.
  5. Uspostavite prijavu incidenata. Uvježbajte slanje obavijesti u rokovima od 24 sata, 72 sata i 30 dana i provjerite pristup platformi PiXi.
  6. Uključite upravu. Odobrite mjere, resurse, rizike i učestalost izvještavanja; provedite osposobljavanje.
  7. Testirajte i čuvajte dokaze. Vježbe, vraćanje podataka iz sigurnosnih kopija, pregledi pristupa, nadzor dobavljača i korektivne radnje trebaju ostaviti provjerljiv trag.

Važni subjekti u trećoj godini provode prvu samoprocjenu kibernetičke sigurnosti, a upravu i zaposlenike osposobljava NIS2 edukacija.

Česta pitanja

Što je NIS2 direktiva?

Direktiva (EU) 2022/2555 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije (Direktiva NIS 2). U Hrvatskoj je provedena Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024), na snazi od 15. veljače 2024., i Uredbom o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/2024), koja propisuje mjere, kategorizaciju i obavijesti o incidentima.

Koliko je subjekata kategorizirano u Hrvatskoj?

Prema pregledu NCSC-HR-a za treće tromjesečje 2026., kategorizirano je 799 pravnih osoba: 162 ključna i 637 važnih subjekata. Popisi kategoriziranih subjekata nisu javni, a nadležna tijela ih redovito ažuriraju.

Koji su rokovi za prijavu značajnog incidenta?

Rano upozorenje nadležnom CSIRT-u najkasnije 24 sata od saznanja, početna obavijest najkasnije u 72 sata, a završno izvješće najkasnije 30 dana od početne obavijesti (članci 66., 67. i 70. Uredbe). Pružatelji usluga povjerenja početnu obavijest šalju u 24 sata.

Kolike su kazne prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti?

Ključnom subjektu od 10.000 do 10.000.000 € ili od 0,5 % do 2 % svjetskog godišnjeg prometa, a važnom od 5.000 do 7.000.000 € ili od 0,2 % do 1,4 %, ovisno o tome koji je iznos veći. Odgovornoj osobi ključnog subjekta od 1.000 do 6.000 €, a važnog od 500 do 3.000 €.

Što je samoprocjena i tko je provodi?

Samoprocjena je provjera usklađenosti s mjerama iz Uredbe koju važni subjekti provode u trećoj godini od kategorizacije, a zatim svake dvije godine. Ključni subjekti umjesto toga najmanje jednom u dvije godine prolaze reviziju koju provodi certificirani revizor iz registra ZSIS-a (članci 32. do 35. Zakona). Izjava o sukladnosti ili plan daljnjeg postupanja dostavlja se nadležnom tijelu u roku od osam dana.

Jesmo li obveznik ako nismo primili obavijest?

Temeljne obveze koje Zakon veže uz status ključnog ili važnog subjekta nastupaju prema rokovima povezanim sa službenom kategorizacijom i dostavom obavijesti. To ipak ne znači da prije obavijesti nema obveza: obveza iz članka 20. znači da subjekt iz Priloga I. ili II. mora, na zahtjev nadležnog tijela, u ostavljenom roku od 15 do 45 dana dostaviti podatke potrebne za kategorizaciju i vođenje popisa te promjene tih podataka prijaviti bez odgode, najkasnije u dva tjedna.

Prekršajne odredbe članka 103. za nedostavljanje, zakašnjelu dostavu ili nepravodobno ažuriranje tih podataka predviđaju kaznu od 2.000 do 20.000 eura za subjekt i od 200 do 1.000 eura za odgovornu osobu. Ako poslujete u sektoru iz Priloga I. ili II. i smatrate da ispunjavate kriterije, NCSC-HR poziva da se javite sektorski nadležnom tijelu; izostanak obavijesti nije razlog za ignoriranje mogućeg opsega.

Je li rok za NIS2 bio 17. listopada 2024.?

To je bio rok državama članicama za prenošenje Direktive. Hrvatska je Zakon donijela ranije, a provedbeni rokovi za subjekt vezani su prvenstveno uz njegovu obavijest o kategorizaciji i Uredbu.

Je li ISO/IEC 27001 certifikat dovoljan?

Ne. NCSC-HR navodi da certifikacija prema ISO/IEC 27001:2022 nije obvezna, ali može pomoći; obvezne su mjere iz Priloga II. Uredbe, a postojeću dokumentaciju možete povezati s njima preko korelacijskog pregleda mjera.

Moraju li dobavljači biti NIS2 obveznici?

Ne moraju svi. Kategorizirani subjekt ipak mora upravljati sigurnošću lanca opskrbe i ugovorima bez obzira na to je li dobavljač zasebno kategoriziran.

Tko provodi nadzor?

Ovisi o sektoru i posebnom zakonu. Prilog III. Zakona raspodjeljuje nadležna tijela i CSIRT-ove. NCSC-HR ima središnje uloge, ali nije jedino nadležno tijelo za sve subjekte.

Izvori i pregled

Pregledano 3. studenoga 2026. Članak razlikuje obvezujući tekst Zakona i Uredbe od operativnih pojašnjenja NCSC-HR. Za konkretan status, razinu mjera i rokove mjerodavna je individualna obavijest te uputa nadležnog tijela.

O AUTORU
Robert Lozo
Partner · CIPP/E · CIPM · CISM

Robert Lozo, mag. iur., partner je u Vision Complianceu specijaliziran za usklađenost s EU regulativom. Savjetuje organizacije o GDPR-u, NIS2, AI Actu i financijskoj regulativi te izrađuje dokumentaciju spremnu za reviziju i planove usklađenosti u reguliranim industrijama.

TREBATE POMOĆ S NIS2?

NIS2 procjena i provedba mjera.

Procjenjujemo gdje je vaša organizacija u odnosu na NIS2 i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, izrađujemo tražene politike i mjere te vas pratimo kroz prijavu incidenata i nadzor. Pošaljite upit i javit ćemo vam se u roku od jednog radnog dana.
  • Bez obveze
  • Povjerljivo od prvog razgovora
  • Razgovor vodi iskusan savjetnik
Zatražite besplatnu konzultaciju