Sadržaj vodiča
- Ukratko
- Što je pranje novca
- Zakonski okvir u Hrvatskoj i EU-u
- Tko je obveznik
- Analiza rizika: temelj AML programa
- Dubinska analiza stranke (KYC)
- Zašto banka traži AML dokumentaciju
- Gotovina: tri pravila
- Prijava sumnjive transakcije Uredu
- Ovlaštena osoba, uprava, edukacija i revizija
- Minimalna AML dokumentacija
- Čuvanje podataka
- Tko nadzire AML u Hrvatskoj
- Kazne za AML propuste
- AMLR: što se mijenja od 10. srpnja 2027.
- Plan usklađivanja u šest koraka
- Česta pitanja
- Sljedeći korak
- Izvori i pregled
AML (engl. anti-money laundering) znači sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. U Hrvatskoj ga uređuje Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT, NN 108/17, 39/19 i 151/22). Zakon propisuje tko mora poznavati svoje stranke, kada se provodi dubinska analiza, kako se prijavljuje sumnja Uredu za sprječavanje pranja novca i koliko gotovine smije primiti tvrtka ili obrt.
Ovaj vodič prikazuje stanje na 4. studenoga 2026. Zadnja izmjena Zakona objavljena je u NN 151/2022 i primjenjuje se od 1. siječnja 2023. Europska Uredba (EU) 2024/1624 (AMLR) primjenjuje se od 10. srpnja 2027. i tada izravno zamjenjuje velik dio pravila za obveznike.
Ukratko
- Obveznici su banke, platne institucije, osiguratelji, investicijska društva, leasing i faktoring, mjenjači, priređivači igara na sreću, revizori, računovođe, porezni savjetnici, odvjetnici i javni bilježnici u određenim poslovima, agenti za nekretnine, trgovci plemenitim metalima i umjetninama te pružatelji usluga virtualne imovine (čl. 9.).
- Dubinska analiza stranke provodi se pri uspostavi poslovnog odnosa, pri povremenoj transakciji od 10.000 eura, kod igara na sreću od 2.000 eura i uvijek kada postoji sumnja (čl. 16.).
- Gotovinu od 10.000 eura i više ne smije primiti ni platiti nitko tko obavlja registriranu djelatnost (čl. 55.). Obveznik gotovinsku transakciju od 10.000 eura prijavljuje Uredu u roku od tri dana (čl. 61.).
- Sumnjiva transakcija prijavljuje se Uredu prije izvršenja, bez obzira na iznos (čl. 56.).
- Dokumentacija se čuva deset godina (čl. 79.).
- Kazne za pravnu osobu kreću se od 4.640 do 132.720 eura, a za najteže povrede do 1.000.000 eura. Kreditna ili financijska institucija može platiti do 5.000.000 eura ili 10 % godišnjeg prihoda (čl. 150.).
Što je pranje novca
Pranje novca je prikrivanje nezakonitog podrijetla novca ili imovine kako bi izgledali zakonito. Financiranje terorizma je prikupljanje ili davanje sredstava za terorističku djelatnost, pri čemu sredstva mogu biti i zakonitog podrijetla.
Pranje novca obično prolazi tri faze:
- Polaganje: gotovina iz kaznenog djela ulazi u financijski sustav, na primjer kroz uplate na račun, kupnju robe ili mjenjačke poslove.
- Raslojavanje: novac se seli kroz niz transakcija, računa, društava i država kako bi se izgubio trag.
- Integracija: novac se vraća u gospodarstvo kao naizgled zakonit prihod, kroz nekretnine, udjele u društvima ili zajmove.
AML sustav obveznika postoji kako bi svaku od tih faza otežao. Zato zakon traži da obveznik zna tko mu je stranka, tko stoji iza nje, odakle dolaze sredstva i odgovaraju li transakcije poznatom profilu.
Zakonski okvir u Hrvatskoj i EU-u
| Propis | Što uređuje | Primjena |
|---|---|---|
| ZSPNFT (NN 108/17, 39/19, 151/22) | obveznici, dubinska analiza, prijave, nadzor, kazne | važeći zakon |
| Pravilnici ministra financija | način prijave, procjena rizika, videoidentifikacija, registar stvarnih vlasnika | uz zakon |
| Uredba (EU) 2024/1624 (AMLR) | jedinstvena pravila za obveznike u cijelom EU-u | od 10. srpnja 2027. |
| Direktiva (EU) 2024/1640 (AMLD6) | financijsko-obavještajne jedinice, nadzor, registri | prenosi se u hrvatsko pravo |
| Uredba (EU) 2024/1620 (AMLA) | europsko tijelo za sprječavanje pranja novca u Frankfurtu | izravni nadzor od 2028. |
Ured za sprječavanje pranja novca je hrvatska financijsko-obavještajna jedinica pri Ministarstvu financija. Ured prima prijave obveznika, analizira ih i prosljeđuje nalaze državnom odvjetništvu, USKOK-u i policiji.
Međunarodni okvir postavlja FATF. Hrvatska je u lipnju 2023. stavljena na FATF-ov popis država pod pojačanim praćenjem, takozvanu sivu listu. FATF je 13. lipnja 2025. objavio da Hrvatska više nije pod pojačanim praćenjem jer je ispunila akcijski plan. Hrvatska i dalje surađuje s MONEYVAL-om, odborom Vijeća Europe koji ocjenjuje njezin sustav.
Tko je obveznik
Članak 9. Zakona navodi obveznike. Najvažnije skupine su:
| Skupina | Obveznici | Napomena |
|---|---|---|
| Financijski sektor | kreditne institucije i unije, HBOR, platne institucije, institucije za elektronički novac, investicijska društva, društva za upravljanje fondovima, mirovinska društva, životni osiguratelji i posrednici | uključujući podružnice stranih institucija |
| Leasing, faktoring, krediti | leasing i faktoring društva, odobravanje kredita i zajmova, izdavanje garancija, iznajmljivanje sefova | čl. 9. st. 2. t. 12., 13. i 17. |
| Mjenjači i igre na sreću | ovlašteni mjenjači, lutrija, kasina, klađenje i automati, uključujući online igranje | posebni pragovi od 2.000 eura |
| Profesije | revizori, porezni savjetnici, vanjski računovođe, odvjetnici i javni bilježnici | odvjetnici i bilježnici kada sudjeluju u financijskim poslovima i poslovima s nekretninama |
| Trgovina | promet plemenitim metalima i dragim kamenjem, trgovina umjetninama i antikvitetima od 10.000 eura | čl. 9. st. 2. t. 17. g) i h) |
| Nekretnine | posrednici u kupnji, prodaji i najmu nekretnina | najam samo kada je mjesečna najamnina 10.000 eura ili više |
| Virtualna imovina | skrbništvo, platforme, razmjena, prijenos i savjetovanje o virtualnoj imovini | pod nadzorom HANFA-e |
Za opseg nije dovoljna šifra djelatnosti. Treba usporediti stvarne usluge s popisom u članku 9. Primjer: računovodstveni ured jest obveznik kada vodi knjige za druge, a odvjetnik postaje obveznik kada sudjeluje u kupnji nekretnine ili osnivanju društva za stranku.
Ograničenje gotovinskog plaćanja iz članka 55. vrijedi i za tvrtke koje nisu obveznici. Svaka pravna i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj mora ga poštovati.
Analiza rizika: temelj AML programa
Svaki obveznik izrađuje analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma (čl. 12.). Analiza uzima u obzir četiri skupine čimbenika:
- stranke;
- države i geografska područja;
- proizvode, usluge i transakcije;
- kanale dostave, na primjer uspostavu odnosa na daljinu.
Analiza mora biti dokumentirana i razmjerna veličini, vrsti i složenosti poslovanja. Obveznik je redovito ažurira i na zahtjev dostavlja nadzornom tijelu. Uzima u obzir Nacionalnu procjenu rizika i procjenu rizika na razini EU-a.
Analizu rizika treba ponoviti prije svake bitne promjene poslovanja: novog proizvoda, novog kanala dostave, eksternalizacije ili nove tehnologije (čl. 12. st. 6.). Na temelju analize uprava donosi pisane politike, kontrole i postupke (čl. 13.).
Dobra analiza razlikuje inherentni rizik prije kontrola, snagu kontrola i preostali rizik nakon kontrola. Skala "nizak, srednji, visok" bez kriterija ne pokazuje nadzoru kako je ocjena nastala. Svaka ocjena treba imati izvor podataka i obrazloženje.
Dubinska analiza stranke (KYC)
Kada se provodi
| Situacija | Prag | Članak |
|---|---|---|
| Uspostava poslovnog odnosa | bez praga | 16. st. 1. t. 1. |
| Povremena transakcija, jednokratna ili povezana | 10.000 eura i više | 16. st. 1. t. 2. |
| Prijenos novčanih sredstava kao povremena transakcija | više od 1.000 eura | 16. st. 1. t. 3. |
| Igre na sreću: ulozi, dobici, žetoni | 2.000 eura i više | 16. st. 1. t. 4. |
| Virtualna imovina: povremena transakcija ili prijenos | 1.000 eura i više | 16. st. 2. |
| Mjenjači, plemeniti metali, umjetnine: identifikacija stranke | 2.000 eura i više | 16. st. 3. |
| Sumnja u vjerodostojnost ranijih podataka | bez praga | 16. st. 1. t. 5. |
| Sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma | bez praga, bez izuzeća | 16. st. 1. t. 6. |
Agent za nekretnine provodi dubinsku analizu i za kupca i za prodavatelja (čl. 16. st. 7.). Obveznik provodi mjere i na postojeće stranke, prema procjeni rizika i kada se promijene okolnosti (čl. 16. st. 8.).
Što obuhvaća
Dubinska analiza ima četiri mjere (čl. 15.):
- Identitet stranke utvrđuje se i provjerava iz vjerodostojnog i neovisnog izvora, uključujući kvalificirani elektronički potpis ili drugu sigurnu elektroničku identifikaciju.
- Stvarni vlasnik se utvrđuje, a obveznik razumije vlasničku i kontrolnu strukturu pravne osobe.
- Namjena i priroda odnosa se dokumentiraju.
- Stalno praćenje odnosa provjerava odgovaraju li transakcije profilu stranke i, prema potrebi, izvoru sredstava.
Obveznik provjerava i ovlast osobe koja djeluje u ime stranke. Ako ne može provesti prve tri mjere, ne smije uspostaviti poslovni odnos ni obaviti transakciju. Postojeći odnos mora prekinuti i razmotriti prijavu Uredu (čl. 19.).
Stvarni vlasnik
Stvarni vlasnik je fizička osoba koja u konačnici posjeduje ili kontrolira pravnu osobu (čl. 28.). Zakon daje tri pokazatelja:
- izravno vlasništvo nad više od 25 % udjela, glasačkih ili drugih upravljačkih prava, ili 25 % plus jedna dionica;
- neizravno vlasništvo iste osobe preko jedne ili više pravnih osoba ili trustova s više od 25 %;
- kontrola drugim sredstvima, na primjer ugovorom dioničara, prevladavajućim utjecajem ili pravom imenovanja uprave.
Kada se stvarni vlasnik ne može utvrditi, a sva razumna sredstva su iscrpljena, stvarnim vlasnikom smatra se član uprave. Obveznik tada vodi evidenciju o poduzetim mjerama i poteškoćama (čl. 28. st. 8. i 9.). Svaki postupak utvrđivanja mora biti dokumentiran (čl. 28. st. 10.).
Pravne osobe moraju imati točne podatke o svojim stvarnim vlasnicima i upisati ih u Registar stvarnih vlasnika. Za propust prijeti kazna od 660 do 46.450 eura za društvo i od 660 do 9.950 eura za člana uprave (čl. 153.).
Pojačana i pojednostavljena analiza
Pojačana dubinska analiza obvezna je u devet slučajeva (čl. 44.). Najčešći su:
- stranka ili njezin stvarni vlasnik je politički izložena osoba;
- stranka je povezana s visokorizičnom trećom državom s popisa Europske komisije;
- korespondentni odnos s bankom izvan Hrvatske;
- dionice na donositelja;
- složene i neobično velike transakcije bez vidljive gospodarske ili pravne svrhe;
- viši rizik iz vlastite procjene ili Nacionalne procjene rizika;
- svaka sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma.
Politički izložena osoba (PEP) je osoba koja obnaša ili je u posljednjih 12 mjeseci obnašala istaknutu javnu dužnost, uključujući članove uže obitelji i bliske suradnike (čl. 46.). Za takav odnos obveznik pribavlja pisanu suglasnost višeg rukovodstva, utvrđuje izvor imovine i izvor sredstava te pojačano prati odnos (čl. 47.). Kada osoba napusti dužnost, mjere traju najmanje još 12 mjeseci.
Za stranke iz visokorizičnih trećih država obveznik prikuplja dodatne podatke o stranci, stvarnom vlasniku, svrsi odnosa, izvoru sredstava i razlozima transakcija. Odnos odobrava više rukovodstvo (čl. 49.).
Pojednostavljena analiza dopuštena je samo kod utvrđeno niskog rizika. Obveznik i tada stalno prati odnos. Kod sumnje na pranje novca pojednostavljena analiza nije dopuštena.
Zašto banka traži AML dokumentaciju
Banka je obveznik i mora razumjeti svaki poslovni odnos. Zato pri otvaranju računa i povremeno tijekom odnosa traži upitnik, podatke o zaposlenju ili djelatnosti i dokaz o izvoru sredstava. Zahtjev ne znači da je stranka pod sumnjom.
Najčešći razlozi za AML provjeru u banci:
- otvaranje računa ili novi proizvod: banka utvrđuje identitet, stvarnog vlasnika i namjenu odnosa;
- periodično ažuriranje podataka: zakon traži da podaci o stranci budu točni i ažurni;
- veća uplata gotovine: kod uplate ili mjenjačkog posla od 30.000 eura i više obveznik uvijek prikuplja podatak o izvoru sredstava (čl. 20. st. 12.);
- neuobičajena transakcija: iznos, učestalost ili država ne odgovaraju poznatom profilu.
Korisni dokazi o izvoru sredstava su kupoprodajni ugovor za nekretninu ili vozilo, odluka o isplati dobiti, ugovor o radu i platne liste, ostavinsko rješenje, darovni ugovor ili ugovor o kreditu. Za tvrtku banka obično traži izvadak iz registra, vlasničku strukturu do fizičkih osoba i financijske izvještaje.
Ako stranka ne dostavi tražene podatke, banka ne smije nastaviti odnos (čl. 19.). Zato je brži put dostaviti dokumente odmah i objasniti svrhu transakcije.
Gotovina: tri pravila
| Pravilo | Za koga vrijedi | Prag | Članak |
|---|---|---|---|
| Zabrana primitka i plaćanja gotovinom | svaka osoba s registriranom djelatnošću u Hrvatskoj | 10.000 eura i više, i u povezanim transakcijama | 55. |
| Obavijest Uredu o gotovinskoj transakciji | obveznici | 10.000 eura i više, u roku od tri dana | 61. |
| Podatak o izvoru sredstava | obveznici | uplata gotovine ili mjenjački posao od 30.000 eura i više | 20. st. 12. |
Plaćanje iznad limita mora ići uplatom ili prijenosom na transakcijski račun (čl. 55. st. 3.). Limit se ne primjenjuje na priređivače igara na sreću. Kazna za pravnu osobu koja primi ili plati gotovinu od 10.000 eura ili više iznosi od 4.640 do 46.450 eura, a za odgovornu osobu od 660 do 4.640 eura (čl. 153.).
Prijava sumnjive transakcije Uredu
Sumnjiva transakcija je svaka pokušana ili obavljena gotovinska i bezgotovinska transakcija, bez obzira na vrijednost, kada obveznik zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma (čl. 56. st. 6.). Sumnju mogu pokazati i indikatori ili poznate tipologije.
Postupak prijave:
- Obveznik se suzdržava od izvršenja sumnjive transakcije.
- Bez odgađanja obavještava Ured, prije izvršenja, i navodi rok u kojem će se transakcija obaviti.
- Ako prijava prije izvršenja nije bila moguća, šalje je najkasnije sljedeći radni dan i obrazlaže zašto.
- Prijavljuje i namjeru, planiranje ili pokušaj transakcije, i kada transakcija nije obavljena.
Svaki obveznik sastavlja listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i redovito je dopunjuje (čl. 60.). Lista je dio internih politika i osnovna smjernica zaposlenicima.
Obveznik i zaposlenici ne smiju stranci ni trećoj osobi otkriti da se provodi analiza, da je podnesena prijava ili da je Ured izdao nalog (čl. 74.). Ti podaci su klasificirani. Za razgovor sa strankom dobro je unaprijed pripremiti neutralne odgovore.
Ovlaštena osoba, uprava, edukacija i revizija
Uprava odgovara za AML sustav (čl. 67.). Donosi politike i usvaja analizu rizika, imenuje ovlaštenu osobu i jednog ili više zamjenika, osigurava im neovisnost, pristup svim podacima i potrebne resurse.
- Ovlaštena osoba i zamjenik: obveznik ih imenuje (čl. 68.). U banci ovlaštena osoba radi na rukovodećem radnom mjestu. Obrtnik ili druga fizička osoba s registriranom djelatnošću sam obavlja te poslove.
- Obavijest Uredu: kreditne i financijske institucije i pružatelji usluga virtualne imovine obavještavaju Ured o imenovanju u roku od tri dana (čl. 68. st. 2.).
- Bez eksternalizacije: poslovi ovlaštene osobe i zamjenika ne smiju se povjeriti vanjskom pružatelju (čl. 11. st. 3.). Vanjski savjetnik može pomoći u izradi dokumentacije, edukaciji i reviziji.
- Godišnji plan i izvještaj: financijske institucije dostavljaju HNB-u ili HANFA-i plan rada za tekuću godinu i izvještaj za prethodnu najkasnije do 31. ožujka. Pružatelji usluga virtualne imovine to čine do 30. lipnja (čl. 67. st. 2.).
- Edukacija: program godišnje edukacije za sljedeću godinu donosi se najkasnije do kraja tekuće godine i zatim se provodi (čl. 71.).
- Unutarnja revizija: najmanje jednom godišnje, kada je to primjereno veličini i prirodi poslovanja (čl. 72.).
Minimalna AML dokumentacija
| Dokument | Tko donosi | Članak |
|---|---|---|
| Analiza rizika od pranja novca i financiranja terorizma | uprava usvaja | 12. |
| Politike, kontrole i postupci (interni akt) | uprava | 13. |
| Lista indikatora za sumnjive transakcije | obveznik | 60. |
| Odluka o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika | uprava | 68. |
| Program godišnje edukacije | obveznik, do kraja tekuće godine | 71. |
| Izvješće unutarnje revizije | unutarnja revizija | 72. |
| Godišnji plan rada i izvještaj o radu | financijske institucije, do 31. ožujka | 67. st. 2. |
| Evidencije dubinske analize i transakcija | obveznik | 79. |
Interni akt treba opisati ciljeve sustava, organizaciju, položaj i ovlasti ovlaštene osobe, mjere dubinske analize, modele upravljanja rizikom, linije izvještavanja, čuvanje podataka, edukaciju, unutarnju reviziju i provjeru zaposlenika (čl. 13. st. 3.).
Čuvanje podataka
| Što | Rok | Članak |
|---|---|---|
| Dokumentacija dubinske analize, poslovnog odnosa, transakcija i korespondencije | 10 godina od prestanka odnosa ili transakcije | 79. st. 1. i 2. |
| Podaci o ovlaštenoj osobi i zamjeniku, procjeni rizika stranke, edukaciji i unutarnjoj reviziji | 5 godina | 79. st. 3. |
Po isteku roka obveznik briše osobne podatke i uništava dokumentaciju prema propisima o zaštiti osobnih podataka (čl. 79. st. 4.). Dokumentacija o transakcijama mora omogućiti rekonstrukciju svake pojedine transakcije.
Tko nadzire AML u Hrvatskoj
Nadzor nad obveznicima provode četiri tijela (čl. 81.):
| Tijelo | Koga nadzire | Članak |
|---|---|---|
| Hrvatska narodna banka | kreditne institucije, kreditne unije, platne institucije, institucije za elektronički novac | 82. st. 1. |
| HANFA | društva za upravljanje fondovima, mirovinska društva, investicijska društva, osiguratelje i posrednike u osiguranju, faktoring i leasing, pružatelje usluga virtualne imovine | 82. st. 5. |
| Financijski inspektorat | HBOR, HP, mjenjače, kreditore, agente za nekretnine, trgovce plemenitim metalima i umjetninama, revizore, računovođe, porezne savjetnike, odvjetnike i bilježnike; ciljane nadzore svih obveznika | 82. st. 2. i 3. |
| Porezna uprava | priređivače igara na sreću; kod osoba koje nisu obveznici gotovinski limit i podatke o stvarnim vlasnicima | 82. st. 6. i 7. |
O prekršajima iz Zakona u prvom stupnju odlučuje Financijski inspektorat (čl. 95.). Ured za sprječavanje pranja novca prima prijave obveznika i provodi financijsko-obavještajnu analizu.
Kazne za AML propuste
| Povreda | Pravna osoba | Odgovorna osoba | Članak |
|---|---|---|---|
| Temeljne obveze: analiza rizika, dubinska analiza, PEP, prijave Uredu, lista indikatora, unutarnja revizija, čuvanje podataka | 4.640 do 132.720 eura | 790 do 9.950 eura | 150. |
| Najteže povrede uz korist, štetu, povrat ili potpuno neprimjenjivanje mjera | do 1.000.000 eura ili dvostruka korist | 150. st. 6. | |
| Isto, kreditna ili financijska institucija | do 5.000.000 eura ili 10 % godišnjeg prihoda | 150. st. 7. | |
| Organizacijske obveze: eksternalizacija ovlaštene osobe, obavijest o imenovanju, program edukacije, godišnji plan | 3.310 do 106.170 eura | 390 do 6.630 eura | 151. |
| Gotovinsko plaćanje od 10.000 eura i više | 4.640 do 46.450 eura | 660 do 4.640 eura | 153. st. 1. i 2. |
| Podaci o stvarnom vlasniku i upis u registar | 660 do 46.450 eura | 660 do 9.950 eura | 153. st. 4. do 7. |
Odvjetnici, javni bilježnici, samostalni revizori, vanjski računovođe, porezni savjetnici i obrtnici kažnjavaju se za temeljne obveze kaznom od 1.990 do 59.720 eura (čl. 150. st. 3.). Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Financijski inspektorat.
AMLR: što se mijenja od 10. srpnja 2027.
Uredba (EU) 2024/1624 izravno se primjenjuje od 10. srpnja 2027. (čl. 90.). Za profesionalne nogometne klubove i agente primjenjuje se od 10. srpnja 2029. Do tada obveznici primjenjuju hrvatski zakon.
| Tema | Danas (ZSPNFT) | Od 10. srpnja 2027. (AMLR) |
|---|---|---|
| Povremena transakcija | dubinska analiza od 10.000 eura | od 10.000 eura (čl. 19. st. 1.) |
| Gotovinska povremena transakcija | od 10.000 eura | identifikacija stranke već od 3.000 eura (čl. 19. st. 4.) |
| Kriptoimovina | od 1.000 eura | od 1.000 eura, a ispod toga barem identifikacija (čl. 19. st. 3.) |
| Gotovinski limit | 10.000 eura | 10.000 eura u cijelom EU-u, države mogu odrediti niži (čl. 80.) |
| Stvarni vlasnik | više od 25 % | 25 % ili više, na svim razinama vlasništva (čl. 52.) |
| Čuvanje dokumentacije | 10 godina | 5 godina, uz moguće produljenje u pojedinačnom slučaju (čl. 77.) |
Novo europsko tijelo AMLA sa sjedištem u Frankfurtu prvi odabir subjekata za izravni nadzor započinje do 1. srpnja 2027. U prvom odabiru to je do 40 financijskih subjekata visokog rizika koji posluju u najmanje šest država članica. Izravni nadzor počinje 2028.
Priprema tijekom 2026. i 2027.:
- analiza razlika između sadašnjeg internog akta i AMLR-a;
- provjera podataka o stvarnim vlasnicima po novom pragu od 25 %;
- nova pravila za gotovinske transakcije od 3.000 eura;
- usklađivanje rokova čuvanja i matrice brisanja;
- ugovori i postavke KYC i monitoring alata;
- edukacija zaposlenika o promjenama prije 10. srpnja 2027.
Plan usklađivanja u šest koraka
- Opseg: utvrdite je li društvo obveznik i za koje usluge.
- Analiza rizika: procijenite stranke, države, proizvode i kanale dostave te je dokumentirajte.
- Interni akt: uprava donosi politike, kontrole i postupke te listu indikatora.
- Ljudi: imenujte ovlaštenu osobu i zamjenika, obavijestite Ured kada je to propisano i provedite edukaciju.
- Provedba: uskladite obrasce dubinske analize, provjeru stvarnog vlasnika, PEP provjeru i praćenje transakcija.
- Provjera: provedite unutarnju reviziju, ispravite nalaze i pripremite prijelaz na AMLR.
Česta pitanja
Što znači AML?
AML je kratica za anti-money laundering, odnosno sprječavanje pranja novca. U Hrvatskoj obuhvaća i sprječavanje financiranja terorizma. Pravila propisuje Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a od 10. srpnja 2027. i europska Uredba (EU) 2024/1624.
Tko mora provoditi AML mjere u Hrvatskoj?
Obveznici iz članka 9. Zakona: banke, platne institucije, osiguratelji, investicijska društva, leasing i faktoring, mjenjači, priređivači igara na sreću, revizori, računovođe, porezni savjetnici, odvjetnici i bilježnici u određenim poslovima, agenti za nekretnine, trgovci plemenitim metalima i umjetninama te pružatelji usluga virtualne imovine.
Zašto banka traži AML provjeru i dokaz o izvoru sredstava?
Banka je obveznik i mora poznavati namjenu odnosa i podrijetlo sredstava. Kod uplate gotovine od 30.000 eura i više uvijek traži podatak o izvoru sredstava. Ako stranka ne dostavi podatke, banka ne smije nastaviti poslovni odnos.
Koliko gotovine smije primiti tvrtka ili obrt?
Manje od 10.000 eura. Pravna ili fizička osoba s registriranom djelatnošću ne smije primiti ni platiti gotovinom 10.000 eura ili više, ni u više povezanih transakcija. Veći iznos plaća se preko transakcijskog računa. Kazna za pravnu osobu iznosi od 4.640 do 46.450 eura.
Mora li sumnjiva transakcija prijeći neki iznos?
Ne. Obveznik prijavljuje sumnjivu transakciju Uredu bez obzira na iznos, prije izvršenja. Ako to nije moguće, prijava se šalje najkasnije sljedeći radni dan uz obrazloženje.
Tko je stvarni vlasnik društva?
Fizička osoba koja izravno ili neizravno ima više od 25 % udjela ili glasačkih prava, ili kontrolira društvo na drugi način. Ako se takva osoba ne može utvrditi, stvarnim vlasnikom smatra se član uprave. Od 10. srpnja 2027. prag je 25 % ili više.
Može li ovlaštena osoba za AML biti vanjski suradnik?
Ne. Zakon zabranjuje eksternalizaciju poslova ovlaštene osobe i zamjenika (čl. 11. st. 3.), a kazna za to iznosi od 3.310 do 106.170 eura. Vanjski savjetnik može izraditi dokumentaciju, provesti edukaciju i reviziju.
Koliko dugo se čuva AML dokumentacija?
Deset godina od prestanka poslovnog odnosa ili obavljene transakcije. Podaci o ovlaštenoj osobi, procjeni rizika stranke, edukaciji i unutarnjoj reviziji čuvaju se pet godina. Nakon roka osobni podaci se brišu.
Koje su kazne za kršenje AML zakona?
Za temeljne obveze pravna osoba plaća od 4.640 do 132.720 eura, a član uprave od 790 do 9.950 eura. Za najteže povrede kazna je do 1.000.000 eura. Kreditna ili financijska institucija može platiti do 5.000.000 eura ili 10 % godišnjeg prihoda.
Kada počinje primjena AMLR-a?
- srpnja 2027. Uredba se tada izravno primjenjuje u cijelom EU-u. Za profesionalne nogometne klubove i agente primjenjuje se od 10. srpnja 2029. Do tada vrijedi hrvatski zakon.
Sljedeći korak
Analizu rizika, interni akt, listu indikatora, edukaciju i unutarnju reviziju za obveznike radimo u sklopu usluge sprječavanja pranja novca. Edukacija za zaposlenike i upravu opisana je na stranici AML edukacije. Za banke i investicijska društva AML povezujemo s DORA-om i MiFID-om u okviru financijske usklađenosti.
Izvori i pregled
Pregledano 4. studenoga 2026. prema sljedećim primarnim izvorima:
- Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, NN 108/2017
- Zakon o izmjenama i dopunama, NN 39/2019
- Zakon o izmjenama i dopunama, NN 151/2022
- Ministarstvo financija: zakoni i pravilnici o sprječavanju pranja novca
- Ministarstvo financija: Ured za sprječavanje pranja novca
- Uredba (EU) 2024/1624 (AMLR)
- Uredba (EU) 2024/1620 o osnivanju AMLA-e
- FATF: Jurisdictions under Increased Monitoring, 13. lipnja 2025.
Ovaj vodič daje opće informacije prema stanju na datum pregleda. Nije pravno mišljenje ni odluka o prihvatu, odbijanju ili prijavi konkretne stranke ili transakcije.
Robert Lozo, mag. iur., partner je u Vision Complianceu specijaliziran za usklađenost s EU regulativom. Savjetuje organizacije o GDPR-u, NIS2, AI Actu i financijskoj regulativi te izrađuje dokumentaciju spremnu za reviziju i planove usklađenosti u reguliranim industrijama.