POČETNA/UVIDI/ZAŠTITA PODATAKA I GDPR
ZAŠTITA PODATAKA I GDPR15 MIN ČITANJA

GDPR u Hrvatskoj: Zakon o provedbi i obveze tvrtki

GDPR u Hrvatskoj: što dodaje Zakon o provedbi, pravila za radnike, biometriju i videonadzor, AZOP nadzor i kazne za 2025. te koraci usklađivanja za tvrtke.

Ivana LudigaSuradnica · mag. iur.
28. KOL 2025.
AŽURIRANO 04. STU 2026.
Hrvatski zakon
NN 42/2018
Zakon o provedbi Opće uredbe
AZOP kazne 2025.
6,73 mil. €
13 kazni, 7. mjesto u Europi
Pritužbe 2025.
1.939
54 % više nego 2024.
Prijava povrede
72 sata
AZOP-u od saznanja
Sadržaj vodiča

GDPR se u Hrvatskoj primjenjuje izravno od 25. svibnja 2018., a Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018) dodaje hrvatska pravila. Zakon određuje Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP) kao nadzorno tijelo, uređuje privolu djeteta, genetske i biometrijske podatke, videonadzor, postupak nadzora i kazne. Za radnike vrijede i pravila Zakona o radu.

Tvrtka zato primjenjuje tri izvora: Opću uredbu (EU) 2016/679, hrvatski Zakon o provedbi i posebne zakone za svoju djelatnost. Vodič prikazuje stanje na 4. studenoga 2026. Osnovne pojmove GDPR-a objašnjava vodič Što je GDPR, a ovdje su hrvatska pravila i koraci za tvrtke.

Ukratko

  • Zakon o provedbi nije mijenjan od 2018. Uz GDPR uređuje AZOP, privolu djeteta od 16 godina, zabranu genetskih podataka u životnom osiguranju, biometriju, videonadzor, nadzor i kazne.
  • AZOP je 2025. izrekao 13 upravnih novčanih kazni ukupno 6.725.500 eura, uključujući 4,5 milijuna eura teleoperatoru i 1,5 milijuna eura banci. Po iznosu kazni bio je sedmi od 30 europskih nadzornih tijela.
  • Pritužbi je bilo 1.939, 54 % više nego 2024., a od toga 378 o videonadzoru. AZOP je proveo 737 nadzora.
  • Tijela javne vlasti (državna tijela, gradovi, općine i županije) ne mogu dobiti upravnu novčanu kaznu (čl. 47.). Ostale tvrtke i javne ustanove mogu.
  • Radnici: poslodavac pravilnikom o radu određuje koje podatke radnika prikuplja, a poslodavac s najmanje 20 radnika imenuje osobu koja nadzire obradu tih podataka (čl. 29. Zakona o radu).
  • Povreda osobnih podataka prijavljuje se AZOP-u u 72 sata od saznanja, osim ako nije vjerojatno da će prouzročiti rizik za pojedince.

Tko mora primjenjivati GDPR

GDPR primjenjuje svaka tvrtka, obrt, udruga, ustanova i tijelo javne vlasti koje obrađuje osobne podatke fizičkih osoba u okviru svoje djelatnosti, neovisno o veličini. Obuhvaćeni su podaci radnika, kandidata, kupaca, korisnika, dobavljača kao fizičkih osoba i posjetitelja.

  • Voditelj obrade određuje svrhu i način obrade, primjerice poslodavac za plaće.
  • Izvršitelj obrade obrađuje podatke u ime voditelja, primjerice knjigovodstveni servis ili pružatelj usluge u oblaku.
  • Tvrtka izvan EU-a primjenjuje GDPR ako nudi robu ili usluge osobama u EU-u ili prati njihovo ponašanje.

Tvrtke s manje od 250 zaposlenih oslobođene su vođenja evidencije aktivnosti obrade samo ako je obrada povremena, ne uključuje posebne kategorije podataka ni podatke o kaznenim osudama i vjerojatno ne predstavlja rizik za prava ispitanika (čl. 30. st. 5. GDPR-a). Kod obrade podataka radnika i kupaca to izuzeće u praksi rijetko vrijedi.

GDPR i hrvatski Zakon o provedbi

Opća uredba o zaštiti podataka je uredba EU-a i primjenjuje se izravno. Dopušta državama da pojedina pitanja urede vlastitim zakonom. Hrvatska je to učinila Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, koji je stupio na snagu istoga dana kao GDPR i zamijenio raniji Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Članci Zakona o provedbiŠto uređuju
4. do 18.AZOP: neovisnost, ovlasti, godišnje izvješće Saboru, objava mišljenja i rješenja
19.Privola djeteta za usluge informacijskog društva od 16 godina
20.Zabrana obrade genetskih podataka za životno osiguranje
21. do 24.Biometrijski podaci u javnom i privatnom sektoru te kod zaposlenika
25. do 32.Videonadzor: svrha, oznaka, pristup snimkama, rok čuvanja, radne prostorije, stambene zgrade, javne površine
33.Obrada u statističke svrhe
34. i 35.Zahtjev za utvrđivanje povrede prava i upravni spor
36. do 40.Postupak nadzora AZOP-a
41. do 43.Zastupanje ispitanika, stručna mišljenja, naknade
44. do 49.Upravne novčane kazne, javna objava rješenja, zastara
50. i 51.Prekršajne odredbe

Posebna hrvatska pravila

Privola djeteta

Kada se usluga informacijskog društva, primjerice aplikacija, igra ili društvena mreža, nudi izravno djetetu, a obrada se temelji na privoli, obrada je zakonita ako dijete ima najmanje 16 godina (čl. 19.). Pravilo vrijedi za djecu s prebivalištem u Hrvatskoj. Za mlađe dijete obrada je zakonita samo ako privolu da ili odobri nositelj roditeljske odgovornosti (čl. 8. GDPR-a), a povreda tog pravila kažnjava se prema čl. 83. GDPR-a.

Genetski podaci

Zabranjena je obrada genetskih podataka radi izračuna izgleda bolesti i drugih zdravstvenih aspekata u okviru sklapanja ili izvršavanja ugovora o životnom osiguranju i ugovora s klauzulama o doživljenju. Zabranu nije moguće ukinuti privolom osiguranika (čl. 20.).

Biometrijski podaci

Tko obrađujeKada je obrada dopuštena
Tijela javne vlastiAko je određena zakonom i nužna za zaštitu osoba, imovine, klasificiranih podataka ili poslovnih tajni (čl. 21.)
Privatni sektorAko je propisana zakonom ili nužna za zaštitu osoba, imovine, klasificiranih podataka, poslovnih tajni ili za sigurno identificiranje korisnika usluga, uz izričitu privolu korisnika (čl. 22.)
Poslodavac za radnikeZa evidenciju radnog vremena i ulazak i izlazak iz službenih prostorija, ako je propisano zakonom ili ako je obrada alternativa drugom rješenju i radnik je dao izričitu privolu (čl. 23.)

Otisak prsta ili prepoznavanje lica za evidenciju radnog vremena zato ne smije biti jedina mogućnost. Radnik koji ne da privolu mora imati drugi način evidentiranja, primjerice karticu.

Videonadzor

Videonadzor je dopušten samo ako je nužan i opravdan za zaštitu osoba i imovine. Prostor se označava najkasnije pri ulasku u perimetar snimanja, pristup snimkama bilježi se automatiziranim sustavom zapisa, a snimke se čuvaju najviše šest mjeseci, osim ako su dokaz u postupku (čl. 25. do 32.). Za stambenu zgradu potrebna je suglasnost suvlasnika s najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova. Sva pravila i primjeri su u vodiču Videonadzor i zakon.

Tijela javne vlasti

Državnim tijelima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može se izreći upravna novčana kazna (čl. 47.). AZOP im i dalje može naložiti korektivne mjere, primjerice zabranu obrade ili brisanje podataka. Pravnim osobama s javnim ovlastima i onima koje obavljaju javnu službu, primjerice bolnicama, školama i komunalnim poduzećima, kazna se može izreći, ali ne smije ugroziti obavljanje javne službe (čl. 44. st. 2.).

Javna objava rješenja

Pravomoćno rješenje AZOP objavljuje bez anonimiziranja počinitelja ako se odnosi na podatke maloljetnika, posebne kategorije podataka, automatizirano odlučivanje ili profiliranje, na ponovljenu povredu ili ako je izrečena kazna od najmanje 100.000 kuna, odnosno oko 13.272 eura (čl. 48.).

GDPR i radni odnos

Za podatke radnika uz GDPR vrijedi čl. 29. Zakona o radu:

  • poslodavac prikuplja, obrađuje i dostavlja podatke radnika samo kada to određuje zakon ili kada je potrebno za prava i obveze iz radnog odnosa;
  • koje podatke prikuplja u tu svrhu, poslodavac mora unaprijed odrediti pravilnikom o radu;
  • podatke smije obrađivati samo poslodavac ili osoba koju on posebno opunomoći;
  • netočni podaci odmah se ispravljaju, a podaci za koje više nema razloga za čuvanje brišu se;
  • poslodavac s najmanje 20 radnika imenuje osobu koja uživa povjerenje radnika i koja je ovlaštena nadzirati obradu njihovih podataka. Ta osoba nije isto što i službenik za zaštitu podataka (DPO).

Videonadzor radnih prostorija dopušten je samo uz uvjete propisa o zaštiti na radu, ako je poslodavac radnike informirao prije odluke o postavljanju sustava i ako su unaprijed obaviješteni o mjeri. Ne smije obuhvaćati prostorije za odmor, osobnu higijenu i presvlačenje (čl. 30. Zakona o provedbi). Biometrija za radno vrijeme dopuštena je samo kao alternativa, uz izričitu privolu radnika.

AZOP u brojkama za 2025.

Prema Godišnjem izvješću AZOP-a za 2025.:

Pokazatelj2025.
Zaprimljeni predmeti3.753, 28 % više nego 2024.
Pritužbe i zahtjevi za utvrđivanje povrede prava1.939, 54 % više nego 2024.
Pritužbe o videonadzoru378
Riješeni predmeti po pritužbama1.051, 26 % više nego 2024.
Nadzori i nadzorne aktivnosti737: 310 po službenoj dužnosti, 427 po zahtjevima ispitanika
Upravne novčane kazne13, ukupno 6.725.500 eura (2024.: 538.200 eura)
Druge korektivne mjere180
Prijavljene povrede osobnih podataka95, s 164.916 zahvaćenih osoba
Upiti i stručna mišljenja1.814 upita, 1.615 izdanih mišljenja

Najčešći uzroci prijavljenih povreda bili su slanje podataka pogrešnoj osobi e-poštom ili poštom, ranjivosti sustava i ljudske pogreške. Oko 80 % zahvaćenih osoba bilo je pogođeno povredama nastalima zlonamjernim softverom ili iskorištavanjem ranjivosti.

Kazne u Hrvatskoj

AZOP izriče upravne novčane kazne prema čl. 83. GDPR-a (čl. 44. Zakona o provedbi):

PovredaNajviša kazna
Obveze voditelja i izvršitelja obrade: evidencije, sigurnost, povrede, DPO, procjena učinka10 milijuna eura ili 2 % ukupnog svjetskog godišnjeg prometa
Načela obrade, pravni temelji, privola, prava ispitanika, prijenosi izvan EGP-a, nepoštivanje naloga AZOP-a20 milijuna eura ili 4 % ukupnog svjetskog godišnjeg prometa
Videonadzor: bez oznake, bez zapisa o pristupu snimkama, korištenje snimki protivno svrsi (čl. 51. Zakona o provedbi)do 50.000 kuna, odnosno oko 6.636 eura

Kazna se plaća u 15 dana od pravomoćnosti odluke, a AZOP može odobriti obročnu otplatu (čl. 45. i 46.). Sve AZOP-ove kazne po godinama i najveće kazne u EU-u donosi vodič GDPR kazne.

Kako AZOP provodi nadzor

Kontakt podatke AZOP-a, adresu i način prijave povrede donosi vodič AZOP kontakt.

  • Najavljeni ili nenajavljeni nadzor: ovlašteni službenici predstavljaju se službenom iskaznicom i nalogom ravnatelja AZOP-a. O nenajavljenom nadzoru tvrtka saznaje na mjestu i u trenutku nadzora. Ako se očekuje otpor, pomoć pruža policija (čl. 36.).
  • Preslike i pečaćenje: službenici mogu napraviti preslike dokumenata, presnimiti sadržaj sustava pohrane i prikupiti druge informacije, a ako to nije moguće tijekom nadzora, zapečatiti ili privremeno uzeti sustav i opremu (čl. 37.).
  • Zapisnik: o nadzoru se sastavlja zapisnik s opisom tijeka i sadržaja svake radnje (čl. 40.).
  • Rješenje: AZOP odlučuje rješenjem, protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (čl. 34.).
  • Sumnja na kazneno djelo: službenici obavještavaju policiju ili državno odvjetništvo (čl. 38.).

U nadzoru AZOP redovito traži evidenciju aktivnosti obrade, obavijesti ispitanicima, pravne temelje i privole, ugovore s izvršiteljima obrade, evidenciju povreda, imenovanje službenika za zaštitu podataka, procjene učinka, tehničke i organizacijske mjere te dokaze o postupanju po zahtjevima ispitanika.

Prava građana i pritužba AZOP-u

Građanin koji smatra da mu je povrijeđeno pravo prvo se može obratiti voditelju obrade, koji mora odgovoriti u roku od mjesec dana. Ako odgovor izostane ili nije zadovoljavajući, AZOP-u podnosi zahtjev za utvrđivanje povrede prava (čl. 34.). Postupak je za ispitanika besplatan (čl. 43.). Ispitanik može ovlastiti neprofitnu udrugu iz područja zaštite podataka da ga zastupa (čl. 41.).

AZOP na pisani zahtjev daje i stručna mišljenja, u pravilu u roku od 30 dana (čl. 42.). Besplatna su za ispitanike, službenike za zaštitu podataka, novinare i tijela javne vlasti.

Koraci usklađivanja za tvrtku

  1. Popis obrada. Za svaki proces (zapošljavanje, plaće, kupci, marketing, videonadzor, IT) zabilježite podatke, svrhu, pravni temelj, primatelje, rok čuvanja i mjere zaštite. To je evidencija aktivnosti obrade iz čl. 30. GDPR-a.
  2. Pravni temelji. Svaku svrhu povežite s jednim od šest pravnih temelja. Privolu koristite samo kada je osoba stvarno može odbiti bez posljedica.
  3. Obavijesti. Pripremite obavijesti o privatnosti za kupce, radnike, kandidate i posjetitelje, na hrvatskom jeziku i razumljivo.
  4. Radnici. Uskladite pravilnik o radu s čl. 29. Zakona o radu, imenujte osobu za nadzor podataka radnika ako imate 20 ili više radnika i provjerite videonadzor i biometriju.
  5. Izvršitelji obrade. Sklopite ugovore iz čl. 28. GDPR-a s knjigovodstvom, IT podrškom, pružateljima usluga u oblaku i agencijama.
  6. Rokovi i brisanje. Odredite rok čuvanja za svaku vrstu podataka prema posebnim propisima i provodite brisanje.
  7. Sigurnost. Kontrola pristupa, višefaktorska autentifikacija, šifriranje prijenosnih uređaja, sigurnosne kopije i edukacija zaposlenika.
  8. Povrede. Postupak za otkrivanje, procjenu i prijavu povrede AZOP-u u 72 sata te evidencija svih povreda.
  9. DPO i procjena učinka. Provjerite morate li imenovati službenika za zaštitu podataka i za koje obrade treba procjena učinka.
  10. Prava ispitanika. Postupak za pristup, ispravak, brisanje, prigovor i prenosivost, s rokom od mjesec dana.

Obveze službenika za zaštitu podataka opisuje vodič DPO u Hrvatskoj, a procjenu učinka vodič DPIA.

Prijenos podataka izvan EGP-a

Kada podaci odlaze u državu izvan Europskog gospodarskog prostora, primjerice kod alata u oblaku, CRM-a ili podrške iz SAD-a ili Indije, prijenos mora imati jedan od temelja iz poglavlja V. GDPR-a:

  • odluka o primjerenosti Europske komisije, primjerice za Ujedinjenu Kraljevinu, Švicarsku ili američke tvrtke certificirane u okviru EU-US Data Privacy Frameworka. Opći sud EU-a potvrdio je taj okvir 3. rujna 2025., a žalba je u tijeku pred Sudom EU-a;
  • standardne ugovorne klauzule uz procjenu prijenosa i dodatne mjere zaštite kada su potrebne;
  • obvezujuća korporativna pravila unutar grupe;
  • iznimke iz čl. 49., primjerice izričita privola za pojedini prijenos, samo za povremene slučajeve.

Popis primatelja i država izvan EGP-a dio je evidencije aktivnosti obrade i obavijesti ispitanicima.

Najčešće pogreške u usklađivanju

  • Preuzeti predlošci. Pravilnik i obavijesti kopirani s druge stranice ne odgovaraju stvarnim obradama.
  • Privola za sve. Privola se traži i kada postoji zakonska obveza ili ugovor, pa radnik ili kupac ima dojam da može odbiti obradu koja je zapravo obvezna.
  • Bez rokova čuvanja. Podaci bivših radnika, kandidata i kupaca čuvaju se bez kraja.
  • Ugovori s izvršiteljima nedostaju. Knjigovodstvo, IT podrška i agencije obrađuju podatke bez ugovora iz čl. 28.
  • Videonadzor bez oznake i zapisa o pristupu. Najčešći razlog pritužbi AZOP-u: 378 u 2025.
  • Povreda se ne prepoznaje. E-pošta poslana pogrešnom primatelju je povreda osobnih podataka i mora se procijeniti u 72 sata.
  • Pravilnik o radu bez popisa podataka radnika, protivno čl. 29. Zakona o radu.

Posebne situacije: OIB, marketing i kolačići

OIB je osobni podatak. Tražite ga samo kada ga propis zahtijeva ili je nužan za ugovor, primjerice za prijavu radnika, porezne obveze ili ugovor s kupcem. Na javnim popisima i natječajima objavljujte samo ono što propis traži.

Marketing e-poštom i SMS-om prema fizičkim osobama traži prethodnu privolu (čl. 50. Zakona o elektroničkim komunikacijama). Iznimka postoji za vlastite slične proizvode postojećim kupcima, uz mogućnost besplatnog prigovora u svakoj poruci.

Kolačići koji nisu tehnički nužni postavljaju se samo uz privolu (čl. 43. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama). AZOP je u mišljenju od 14. kolovoza 2026. naveo da banner sa samo jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan kada stranica koristi kolačiće koji nisu nužni. Korisnik ih na prvoj razini mora moći jednako jednostavno prihvatiti ili odbiti. Primjere obrazaca donosi vodič GDPR obrasci i privole.

Česta pitanja

Koji zakon uređuje GDPR u Hrvatskoj?

Opća uredba o zaštiti podataka (EU) 2016/679 primjenjuje se izravno od 25. svibnja 2018. Uz nju vrijedi Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018), koji uređuje AZOP, privolu djeteta, genetske i biometrijske podatke, videonadzor, nadzor i kazne. Za radnike vrijedi i čl. 29. Zakona o radu.

Tko nadzire GDPR u Hrvatskoj?

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), neovisno državno tijelo koje za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. AZOP provodi nadzore, rješava zahtjeve građana, daje stručna mišljenja i izriče upravne novčane kazne. U 2025. provela je 737 nadzora i izrekla 13 kazni.

Kolike su GDPR kazne u Hrvatskoj?

Do 20 milijuna eura ili 4 % ukupnog svjetskog godišnjeg prometa za najteže povrede i do 10 milijuna eura ili 2 % za povrede obveza voditelja obrade. AZOP je 2025. izrekao 13 kazni ukupno 6.725.500 eura, od toga 4,5 milijuna eura teleoperatoru i 1,5 milijuna eura banci.

Mogu li općina ili ministarstvo dobiti GDPR kaznu?

Ne. Tijelima javne vlasti, odnosno državnim tijelima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ne može se izreći upravna novčana kazna (čl. 47. Zakona o provedbi). AZOP im može naložiti korektivne mjere. Javnim ustanovama i trgovačkim društvima u javnom vlasništvu kazna se može izreći.

Od koje dobi dijete može samo dati privolu?

Od 16 godina, za usluge informacijskog društva koje se nude izravno djetetu, kada je pravni temelj privola (čl. 19. Zakona o provedbi). Pravilo vrijedi za djecu s prebivalištem u Hrvatskoj. Za mlađe dijete privolu daje ili odobrava roditelj, odnosno nositelj roditeljske odgovornosti (čl. 8. GDPR-a).

Smije li poslodavac koristiti otisak prsta za evidenciju radnog vremena?

Samo kao alternativu drugom načinu evidencije i uz izričitu privolu radnika, ili ako to propisuje zakon (čl. 23. Zakona o provedbi). Radnik koji ne da privolu mora moći koristiti drugi način, primjerice karticu ili PIN.

Treba li poslodavac imenovati osobu za zaštitu podataka radnika?

Poslodavac s najmanje 20 radnika dužan je imenovati osobu koja uživa povjerenje radnika i nadzire obradu njihovih podataka (čl. 29. st. 6. Zakona o radu). To je zasebna obveza od imenovanja službenika za zaštitu podataka prema GDPR-u, koji je obvezan samo u određenim slučajevima.

Koliko dugo smijemo čuvati osobne podatke?

Onoliko koliko je potrebno za svrhu obrade ili koliko propisuje poseban zakon. Primjerice, Zakon o računovodstvu i porezni propisi određuju rokove za knjigovodstvene isprave, a Zakon o provedbi Opće uredbe najviše šest mjeseci za snimke videonadzora. Za svaku vrstu podataka rok se upisuje u evidenciju obrada, a nakon isteka podaci se brišu.

Trebamo li vanjskog savjetnika za GDPR?

Zakon to ne traži. Vanjska pomoć korisna je kada tvrtka nema osobu koja poznaje GDPR, Zakon o provedbi i posebne propise djelatnosti, ili kada treba službenika za zaštitu podataka. Savjetnik priprema dokumentaciju i postupke, ali odgovornost za usklađenost ostaje na voditelju obrade.

Treba li prijaviti svaku povredu podataka AZOP-u?

Ne. Povreda se prijavljuje u 72 sata od saznanja, osim ako nije vjerojatno da će prouzročiti rizik za prava i slobode pojedinaca. Sve povrede, i one koje se ne prijavljuju, bilježe se u internoj evidenciji. Ako je rizik visok, obavještavaju se i pogođene osobe.

Kako podnijeti pritužbu AZOP-u?

Zahtjevom za utvrđivanje povrede prava, pisano ili elektronički, uz opis povrede i dokaze. Postupak je besplatan. AZOP odlučuje rješenjem, protiv kojeg nema žalbe, ali je moguće pokrenuti upravni spor. Prije pritužbe korisno je zatražiti ostvarivanje prava od samog voditelja obrade.

Postoji li GDPR certifikat koji dokazuje usklađenost?

Ne postoji opći certifikat koji dokazuje potpunu usklađenost s GDPR-om. GDPR predviđa certifikacijske mehanizme odobrene od nadzornih tijela, a ISO/IEC 27001 i ISO/IEC 27701 dokazuju sustav upravljanja sigurnošću i privatnošću, ali ne zamjenjuju usklađenost s Uredbom.

Sljedeći korak

Popis obrada, pravne temelje, obavijesti, ugovore s izvršiteljima, pravila za radnike i pripremu za nadzor AZOP-a radimo u sklopu usluge zaštite podataka. Tvrtkama kojima treba službenik za zaštitu podataka nudimo vanjskog DPO-a.

Izvori i pregled

Pregledano 4. studenoga 2026. prema sljedećim primarnim izvorima:

Ovaj vodič daje opće informacije prema stanju na datum pregleda i nije pravno mišljenje o konkretnoj obradi.

O AUTORU
Ivana Ludiga
Suradnica · mag. iur.

Ivana Ludiga, mag. iur., suradnica je u Vision Complianceu s fokusom na zaštitu podataka, provedbu GDPR-a i regulatorno savjetovanje. Podržava projekte usklađenosti za organizacije u zdravstvu, financijskim uslugama i tehnološkom sektoru.

TREBATE POMOĆ S GDPR-OM?

GDPR dokumentacija i stalna podrška.

Izrađujemo evidencije obrade, politike privatnosti i ugovore s izvršiteljima te odgovaramo na pitanja o zaštiti podataka u svakodnevnom radu. Pošaljite upit i javit ćemo vam se u roku od jednog radnog dana.
  • Bez obveze
  • Povjerljivo od prvog razgovora
  • Razgovor vodi iskusan savjetnik
Zatražite besplatnu konzultaciju