CSRD direktiva: obveznici, rokovi i ESG izvješćivanje

CSRD direktiva (Corporate Sustainability Reporting Directive, Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti) EU je propis koji određuje kako velika poduzeća izvještavaju o svojem utjecaju na okoliš, društvo i upravljanje (ESG izvješćivanje). Krug obveznika i raspored primjene bitno su se promijenili 2025. i 2026. U Hrvatskoj poduzeća koja uđu u novi opseg počinju s poslovnom godinom 2027., a prvo izvješće objavljuju 2028.

Pravni status u ovom vodiču provjeren je 8. kolovoza 2026. prema izvorima navedenima na kraju članka. Najprije utvrdite ulazi li društvo u zakonski opseg, a zatim planirajte ESRS podatke, kontrole i provjeru.

Sažetak i ključne točke

• CSRD je zamijenio Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (NFRD) i propisuje detaljnije i usporedivo izvještavanje o održivosti.
• Nakon izmjena iz 2026. obveznik je u pravilu društvo koje prelazi oba praga: više od 1.000 zaposlenih i više od 450 milijuna eura neto prihoda.
• Izvještaj se priprema prema ESRS standardima: dva opća i deset tematskih standarda za okoliš, društvo i upravljanje.
• Dvostruka značajnost: društvo izvještava kako utječe na ljude i okoliš te kako pitanja održivosti utječu na njegove financije.
• Izvještaj o održivosti dio je izvješća poslovodstva, priprema se u elektroničkom formatu i podliježe provjeri s ograničenim uvjerenjem.
• Drugi val (velika poduzeća koja prelaze oba praga) izvještava za poslovnu godinu 2027., s prvim izvješćem 2028.

Sadržaj

• Kratki odgovor: tko i kada izvještava
• Što je CSRD direktiva?
• Što je ESG i zašto je važan?
• Tko je obveznik CSRD-a?
• Rokovi primjene u Hrvatskoj
• Što se promijenilo u hrvatskom okviru
• ESRS standardi: što i kako izvještavati
• Dvostruka značajnost
• Što treba objaviti?
• Format i provjera izvještaja
• Veza s drugim EU propisima
• Kako se pripremiti za poslovnu godinu 2027.
• Što dobavljači izvan opsega trebaju napraviti
• Posljedice neusklađenosti
• Česta pitanja
• Zaključak

Kratki odgovor: tko i kada izvještava

Za hrvatska poduzeća najvažniji su novi kumulativni pragovi. Test se provodi na datum bilance, a društvo u pravilu mora prijeći oba praga:

• više od 450 milijuna eura neto prihoda; i
• više od 1.000 zaposlenih u prosjeku tijekom prethodne poslovne godine.

Velika poduzeća koja prelaze oba praga izvještavaju prvi put za poslovnu godinu 2027., a izvješće objavljuju 2028.

Subjekti od javnog interesa koji prelaze oba praga izvještavaju prema hrvatskim prijelaznim pravilima već za poslovne godine 2025. i 2026. Za grupe iz trećih zemalja izvještavanje počinje s poslovnom godinom 2028. Cijeli raspored s primjerima nalazi se u odjeljku Rokovi primjene u Hrvatskoj.

Što je CSRD direktiva?

Direktiva (EU) 2022/2464 o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) donesena je 14. prosinca 2022. i zamijenila je Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (NFRD) iz 2014. U hrvatsko pravo prenesena je izmjenama Zakona o računovodstvu.

CSRD je dio Europskog zelenog plana, strategije EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Direktiva uvodi usporedive i neovisno provjerene podatke o održivosti u godišnje izvještavanje poduzeća.

EU je direktivu u 2025. i 2026. dvaput izmijenila. Direktivom (EU) 2025/794 („stop the clock”) odgodila je rokove, a Direktivom (EU) 2026/470 suzila je opseg i pojednostavnila zahtjeve. Hrvatska je te izmjene prenijela u lipnju 2026.

Ključna statistika: NFRD je obuhvaćala oko 11.700 poduzeća u EU-u. Izvorni CSRD iz 2022. trebao je obuhvatiti gotovo 50.000 poduzeća, a u Hrvatskoj se očekivao rast s nekoliko desetaka na nekoliko stotina obveznika. Nakon izmjena iz 2026. i novih kumulativnih pragova krug obveznika znatno je uži, pa te brojke danas opisuju izvorni plan.

Glavni ciljevi CSRD-a

1. Transparentnost: ulagatelji i javnost dobivaju pouzdane podatke o održivosti.
2. Usporedivost: jedinstveni ESRS standardi omogućuju usporedbu među poduzećima.
3. Usmjeravanje kapitala: kvalitetni ESG podaci pomažu ulagateljima usmjeriti kapital u održive aktivnosti.
4. Podrška tranziciji: izvještavanje podupire prelazak gospodarstva EU-a na klimatsku neutralnost.

Što je ESG i zašto je važan?

ESG (engl. Environmental, Social, Governance: okoliš, društvo i upravljanje) kratica je za tri područja koja opisuju održivo poslovanje:

Važno: Banke, ulagatelji i fondovi sve češće traže ESG podatke prije odluke o kreditu ili ulaganju. Društvo koje te podatke nema može teže i skuplje doći do financiranja, i kada nije obveznik CSRD-a.

Ključni brojevi

• 2 praga: više od 1.000 zaposlenih i više od 450 milijuna eura neto prihoda, oba istodobno
• 12: broj ESRS standarda u prvom skupu (2 opća i 10 tematskih)
• 2027.: prva poslovna godina drugog vala, s izvješćem 2028.
• 450 milijuna eura: prag neto prihoda u EU-u za grupe iz trećih zemalja
• 2050.: godina ciljane klimatske neutralnosti EU-a

Tko je obveznik CSRD-a?

Izmjene iz 2026. bitno su suzile krug obveznika. Pravilo „dva od tri kriterija” (aktiva veća od 25 milijuna eura, neto prihod veći od 50 milijuna eura, više od 250 zaposlenih) i dalje određuje veliko poduzeće u računovodstvenom smislu. Za CSRD opseg sada vrijede novi kumulativni pragovi.

Velika poduzeća i grupe

Matično društvo na datum bilance provjerava oba praga na konsolidiranoj osnovi: više od 450 milijuna eura konsolidiranog neto prihoda i više od 1.000 zaposlenih u prosjeku tijekom prethodne poslovne godine. Posebna pravila vrijede za oslobođenja unutar grupe, podružnice i društva iz trećih zemalja. Status subjekta od javnog interesa sam po sebi više nije dovoljan bez provjere novih pragova.

Uvrštena mala i srednja poduzeća

Izvorni CSRD predviđao je zaseban val za mala i srednja poduzeća uvrštena na burzu, s poslovnom godinom 2028. Izmjenama iz 2026. taj je val ukinut, pa uvrštena mala i srednja poduzeća nisu obveznici CSRD-a. Mogu izvještavati dobrovoljno, a kupci i banke i dalje im mogu slati upite o ESG podacima.

Poduzeća iz trećih zemalja

Za grupe sa sjedištem izvan EU-a izvještaj za poslovne godine od 2028. (prvo izvješće 2029.) objavljuje njihovo društvo kći ili podružnica u EU-u. Obveza nastaje kada grupa ostvaruje više od 450 milijuna eura neto prihoda u EU-u u svakoj od dvije uzastopne godine te u EU-u ima kvalificirano društvo kćer ili podružnicu s više od 200 milijuna eura prihoda. Strukturu uvijek analizirajte na razini cijele grupe. Za tehnološka društva izvan EU-a koja ulaze na europsko tržište pregled ostalih obveza daje naš EU compliance playbook za SaaS.

Tko nije obveznik?

• društva s 1.000 ili manje zaposlenih u prosjeku, bez obzira na prihod;
• društva s neto prihodom od 450 milijuna eura ili manje, bez obzira na broj zaposlenih;
• mikro, mala i srednja poduzeća, uključujući ona uvrštena na burzu; te
• društva kćeri obuhvaćena konsolidiranim izvještajem matičnog društva, kada su ispunjeni zakonski uvjeti za oslobođenje.

Upozorenje: I kada niste izravni obveznik, veliki kupci i partneri mogu tražiti vaše ESG podatke za izvještavanje o svojem lancu vrijednosti (na primjer prema ESRS S2). Poduzeće s najviše 1.000 zaposlenih ima zakonsku zaštitu lanca vrijednosti, opisanu u odjeljku Što dobavljači izvan opsega trebaju napraviti.

Rokovi primjene u Hrvatskoj

CSRD se primjenjuje postupno. Nakon odgode iz 2025. i hrvatskih izmjena iz lipnja 2026. raspored je sljedeći:

Navedene godine ne zamjenjuju provjeru konkretne poslovne godine, statusnih promjena, konsolidacije i primjenjivog oslobođenja.

Praktični savjet: Ako ulazite u drugi val, za poslovnu godinu 2027. prvo izvješće objavljujete 2028. Kada se poslovna godina podudara s kalendarskom, podaci se prikupljaju od 1. siječnja 2027. Sustav prikupljanja, odgovorne osobe za podatke i kontrole zato postavite do kraja 2026. Naknadno prikupljanje podataka za već završenu godinu sporo je i skupo.

Što se promijenilo u hrvatskom okviru

Hrvatska je izmjenama Zakona o računovodstvu iz lipnja 2026. prenijela suženi opseg i novi raspored. Praktične posljedice su:

1. Dva praga moraju biti ispunjena zajedno. Stara analiza prema dva od tri kriterija više nije ispravna za određivanje novog CSRD opsega.
2. Nema zasebnog vala za uvrštena mala i srednja poduzeća. Dobrovoljno izvještavanje i zahtjevi kupaca i dalje su mogući i odvojeni su od zakonske CSRD obveze.
3. Drugi val je odgođen. Prva obuhvaćena poslovna godina je 2027.
4. Lanac vrijednosti ima zaštitni mehanizam. Poduzeće s najviše 1.000 zaposlenih može, u okolnostima propisanim zakonom, odbiti CSRD zahtjev za informacijama koji prelazi dobrovoljni standard za manja društva. Pravo se odnosi samo na CSRD zahtjeve: podatke koje traže drugi zakoni ili ugovori i dalje treba dostaviti.
5. Provjera ostaje na razini ograničenog uvjerenja. Direktiva (EU) 2026/470 ukinula je prijašnju obvezu donošenja standarda razumnog uvjerenja, a rok za EU standarde ograničenog uvjerenja pomaknula je na 1. srpnja 2027.

ESRS standardi: što i kako izvještavati

Europske standarde izvještavanja o održivosti (ESRS) izradio je EFRAG, a Europska komisija donijela ih je delegiranom uredbom. Standardi određuju sadržaj i strukturu izvještaja.

Struktura ESRS standarda

Važno: Klimatske promjene (ESRS E1) podliježu procjeni značajnosti kao i ostale teme. Društvo koje zaključi da klima za njega nije značajna mora dati detaljno obrazloženje tog zaključka, uključujući procjenu okolnosti u kojima bi tema u budućnosti mogla postati značajna. Za većinu poduzeća takav je zaključak u praksi teško argumentirati.

Koji ESRS vrijedi na datum pregleda

Pravno obvezujući prvi skup ESRS-a nalazi se u Delegiranoj uredbi (EU) 2023/2772, uz izmjene Delegirane uredbe (EU) 2025/1416. ESRS 1 i ESRS 2 daju opća pravila i objave, a tematski standardi pokrivaju okolišna, društvena i upravljačka pitanja.

Europska komisija usvojila je revidirani delegirani akt 3. srpnja 2026. Na datum pregleda (8. kolovoza 2026.) akt je bio u postupku nadzora Europskog parlamenta i Vijeća i nije zamijenio objavljeni obvezujući skup. Prije izrade izvještaja provjerite je li revidirani akt u međuvremenu objavljen u Službenom listu EU-a i od koje se poslovne godine primjenjuje. Do tada izvještaj pripremajte prema važećem tekstu, a pojednostavnjenja pratite kao nacrt.

Dvostruka značajnost

Dvostruka značajnost ključni je koncept po kojem se CSRD razlikuje od prijašnjih okvira. Tema se procjenjuje iz dva pogleda:

Tema ulazi u izvještavanje kada je značajna iz jednog ili oba pogleda. Dobra procjena ostavlja revizijski trag: popis tema, obuhvaćene aktivnosti, kriterije težine i vjerojatnosti, uključene dionike, izvore dokaza, odluke uprave i obrazloženje zaključaka. Procjena se dokumentira i podliježe provjeri zajedno s izvještajem.

Najčešća pogreška je anketa dionika bez dokumentirane metodologije. Anketa je jedan od dokaza, a uz nju su potrebni analiza učinaka, rizika i prilika te pregled lanca vrijednosti.

Što treba objaviti?

Izvještaj o održivosti dio je izvješća poslovodstva i sastavlja se u okviru propisanog godišnjeg izvještavanja. Obuhvat proizlazi iz procjene dvostruke značajnosti i primjenjivih ESRS zahtjeva.

Obvezne objave (ESRS 2): za sva poduzeća

1. Osnova za sastavljanje: metodologija, opseg izvještavanja, ograničenja
2. Upravljanje: uloga uprave i nadzornog odbora u pitanjima održivosti, politike i postupci
3. Strategija: poslovni model, strategija održivosti, otpornost na rizike, tranzicijski plan
4. Upravljanje učincima, rizicima i prilikama: postupci utvrđivanja i upravljanja, uključujući lanac vrijednosti
5. Pokazatelji i ciljevi: mjerljivi ciljevi, rokovi i napredak

Tematske objave: prema procjeni značajnosti

Okoliš (E):

• Emisije stakleničkih plinova (Scope 1, 2 i 3) i klimatski planovi
• Potrošnja energije i energetska učinkovitost
• Potrošnja vode i gospodarenje otpadom
• Utjecaj na bioraznolikost i ekosustave

Društvo (S):

• Raznolikost i uključivost radne snage
• Plaće, radni uvjeti i kolektivno pregovaranje
• Zdravlje i sigurnost na radu
• Poštivanje ljudskih prava u lancu opskrbe te utjecaj na zajednice i potrošače

Upravljanje (G):

• Politike borbe protiv korupcije i podmićivanja
• Politički utjecaj i lobiranje
• Odnosi s dobavljačima, uključujući prakse plaćanja
• Zaštita prijavitelja nepravilnosti

Uz objave se opisuje kako su provedene procjena značajnosti, procjene i metodologije.

Što je Scope 1, 2 i 3?

Praktični savjet: Scope 3 emisije u mnogim djelatnostima čine najveći dio ugljičnog otiska, često 70 do 80 posto ili više, a najteže ih je izmjeriti. Počnite sa Scope 1 i 2, a za Scope 3 koristite industrijske prosjeke i procjene dok ne uspostavite detaljnije praćenje. Metodologiju i pretpostavke dokumentirajte za provjeru.

Format i provjera izvještaja

Izvještaj o održivosti sastavni je dio izvješća poslovodstva (godišnjeg izvješća):

Arhitekturu podataka zato vrijedi postaviti prije završne faze izrade izvještaja.

Provjera izvještaja i odgovornost uprave

Izvještaj podliježe provjeri s ograničenim uvjerenjem prema hrvatskom okviru. Pružatelj provjere ispituje procese, dokaze, procjene i usklađenost izvještaja s primjenjivim zahtjevima. Ograničeno uvjerenje niža je razina sigurnosti od revizije financijskih izvještaja, a uprava i dalje odgovara za potpunost i točnost izvještaja.

Praktično, uprava treba odobriti najmanje:

• opseg društava i aktivnosti;
• procjenu dvostruke značajnosti;
• ključne politike, ciljeve i metodologije;
• odgovorne osobe za podatke i sustav kontrola;
• značajne procjene, iznimke i korekcije; te
• konačan izvještaj prije objave.

Veza s drugim EU propisima

CSRD se primjenjuje zajedno s drugim EU propisima o održivom financiranju i dužnoj pažnji.

EU taksonomija (Uredba (EU) 2020/852)

Uredba o taksonomiji određuje koje se gospodarske aktivnosti smatraju okolišno održivima. Obveznici CSRD-a u izvještaju o održivosti objavljuju koliki udio prihoda, kapitalnih i operativnih rashoda dolazi od taksonomijski usklađenih aktivnosti.

SFDR (Uredba (EU) 2019/2088)

Uredba o objavama povezanima s održivošću u sektoru financijskih usluga obvezuje sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike na objave o održivosti financijskih proizvoda. Za te objave koriste se i podaci iz CSRD izvještaja poduzeća u koja ulažu, pa vaši ESG podaci ulaze i u izvještavanje ulagatelja. Investicijska društva pri savjetovanju uzimaju u obzir i preferencije održivosti klijenata, o čemu više piše u našem MiFID II vodiču za investicijska društva. Za banke, osiguratelje i investicijska društva ove zahtjeve pokrivamo kroz uslugu financijske usklađenosti.

CSDDD (Direktiva o dužnoj pažnji u pogledu održivosti poduzeća)

CSDDD traži od obuhvaćenih poduzeća da utvrđuju, sprječavaju i ublažavaju štetne učinke na ljudska prava i okoliš u vlastitom poslovanju i lancu vrijednosti. CSRD izvještavanje daje podatkovnu osnovu za tu obvezu. Direktiva (EU) 2025/794 odgodila je i rokove primjene CSDDD-a, pa opseg i datume provjerite prema posljednjim izmjenama.

EUDR (Uredba o proizvodima bez krčenja šuma)

Poduzeća koja na tržište EU-a stavljaju ili iz njega izvoze drvo, kakao, kavu, soju, palmino ulje, goveda ili gumu te proizvode od njih moraju dubinskom analizom dokazati da roba nije povezana s krčenjem šuma i da je proizvedena zakonito. Podaci iz te analize mogu se koristiti i u CSRD objavama o lancu vrijednosti i bioraznolikosti. Rokove i obveze opisujemo u vodiču kroz EUDR uredbu.

Kako se pripremiti za poslovnu godinu 2027.

Za društva kojima se poslovna godina podudara s kalendarskom, prva izvještajna godina drugog vala počinje 1. siječnja 2027. Sljedeći koraci povezuju pravnu provjeru opsega, analizu nedostataka i pripremu podataka za provjeru.

Korak 1: Utvrdite status i opseg

• Prelazi li društvo ili grupa oba nova praga na datum bilance?
• Koji se val i koja poslovna godina odnose na vašu organizaciju?
• Postoji li grupno oslobođenje ili obveza prema testu za treće zemlje?
• Jeste li bili obveznik NFRD-a ili prvog vala CSRD-a? Prijašnji status ne znači automatski da ste obveznik i prema novim pragovima.

Napravite pravno dokumentiranu procjenu prihoda, prosječnog broja zaposlenih, statusa matičnog društva i mogućih grupnih oslobođenja. Za međunarodne grupe uključite i test treće zemlje. Opseg i raspored za vašu grupu provjeravamo u okviru regulatornog savjetovanja.

Korak 2: Odredite upravljanje projektom

Imenujte člana uprave odgovornog za projekt, osobu odgovornu za izvještaj i odgovorne osobe za financije, pravne poslove, rizike, ljudske resurse, nabavu, operacije i IT. Zabilježite tko odobrava metodologije i promjene podataka.

Korak 3: Provedite analizu nedostataka

• Što već prikupljate i objavljujete o održivosti?
• Koje podatke imate, a koje trebate uspostaviti?
• Koliki je jaz između trenutačnog stanja i ESRS zahtjeva?

Korak 4: Provedite procjenu dvostruke značajnosti

• Utvrdite ključne dionike (ulagatelji, zaposlenici, zajednica, regulatori, dobavljači).
• Popišite učinke, rizike i prilike u vlastitim aktivnostima i lancu vrijednosti za svaku ESRS temu.
• Uz konačnu matricu značajnosti čuvajte zapisnike razgovora, izvore, kriterije i odluke.

Korak 5: Izradite podatkovni katalog i procese prikupljanja

• Za svaku objavu evidentirajte definiciju, odgovornu osobu, izvorni sustav, granice, formulu, učestalost, kontrolu i dokaz.
• Uspostavite interne kontrole kvalitete podataka i sustav za kontinuirano praćenje.
• Posebno dokumentirajte procjene i podatke dobivene od dobavljača.

Korak 6: Odredite strategiju i ciljeve

• Postavite mjerljive ESG ciljeve za značajne teme.
• Izradite planove mjera s rokovima i odgovornostima.
• Uskladite ESG strategiju s ukupnom poslovnom strategijom.

Korak 7: Provedite probno zatvaranje

Prije prve obvezne godine napravite probni ciklus prikupljanja i pregleda, najbolje na podacima za 2026. Tako se na vrijeme otkrivaju praznine u energiji, emisijama, radnoj snazi, lancu vrijednosti i povezivanju s financijskim podacima.

Korak 8: Uključite pružatelja provjere i pripremite izvještaj

• Rano razgovarajte s pružateljem provjere o metodologiji i dokazima, kako pri kraju izvještajnog ciklusa ne biste morali naknadno rekonstruirati izvore ili kontrole.
• Izradite izvještaj prema ESRS strukturi i zahtjevima.
• Pripremite ga u propisanom elektroničkom formatu i označite podatke kada pravila označavanja počnu vrijediti.

Važno: Kvaliteta ESG podataka raste s godinama prikupljanja. Društva koja ranije počnu s pripremom imaju više vremena za ispravke prije prve provjere.

Što dobavljači izvan opsega trebaju napraviti

Kupci i banke mogu i dalje tražiti ESG informacije zbog vlastitog upravljanja rizicima, financiranja ili drugih propisa. Društvo izvan CSRD opsega zato treba:

• razlikovati zakonski zahtjev od dobrovoljnog ili ugovornog upita;
• odrediti koje podatke može pouzdano pružiti;
• primijeniti zaštitu lanca vrijednosti kada je dostupna;
• izbjegavati neutemeljene tvrdnje o održivosti; i
• ugovoriti povjerljivost, svrhu i razumno ažuriranje podataka.

Dobrovoljni standard za manja društva praktičan je zajednički jezik s kupcima. Njegovom uporabom društvo ne postaje obveznik CSRD-a.

Kupcima koji šalju ESG upitnike dobavljačima preporučujemo da zahtjeve ograniče na podatke koji su im stvarno potrebni i zabilježe zašto ih traže. Upitnike, ugovorne odredbe i procjenu dobavljača radimo u okviru upravljanja rizikom dobavljača.

Posljedice neusklađenosti

Države članice propisuju sankcije za povrede pravila o izvještavanju. U Hrvatskoj su prekršajne odredbe dio Zakona o računovodstvu. Osim formalnih sankcija, posljedice uključuju:

Česta pitanja

Mora li svako veliko poduzeće izvještavati po CSRD-u?+

Ne. Prema hrvatskom zakonu nakon izmjena iz 2026. treba provjeriti ispunjava li poduzeće istodobno prag prihoda i prag zaposlenih te postoji li oslobođenje.

Počinje li drugi val izvještavati tijekom 2026.?+

Ne. Za društva koja uđu u drugi val prva poslovna godina je 2027., a prvo izvješće objavljuje se 2028.

Što ako naše poduzeće ima 1.000 ili manje zaposlenih?+

Tada niste izravni obveznik CSRD-a, bez obzira na prihod i uvrštenje na burzu. To vrijedi i za društva s 250 do 1.000 zaposlenih koja bi bila obveznici prema izvornom pravilu dva od tri kriterija. Za matično društvo pragovi se računaju na razini grupe. Veliki kupci ipak mogu tražiti ESG podatke za izvještavanje o lancu vrijednosti, pa preporučujemo dobrovoljno prikupljanje osnovnih ESG pokazatelja.

Moramo li primijeniti svih deset tematskih ESRS standarda?+

Ne. Procjena dvostruke značajnosti određuje koje su teme relevantne. Izvještavate o značajnim temama, a ESRS 1 i ESRS 2 primjenjuju se uvijek. Ako zaključite da klimatske promjene (ESRS E1) nisu značajna tema, taj zaključak morate detaljno obrazložiti.

Tko provodi provjeru izvještaja?+

Provjeru obavlja ovlašteni revizor ili revizorsko društvo, odnosno drugi neovisni pružatelj provjere ako ga hrvatski zakon dopušta. Zahtijeva se ograničeno uvjerenje (limited assurance). Izmjenama iz 2026. ukinut je planirani prelazak na razumno uvjerenje (reasonable assurance).

Kako se CSRD odnosi na GRI standarde?+

ESRS standardi razvijeni su u suradnji s GRI-jem i postoji visoka interoperabilnost. Ako već izvještavate prema GRI-ju, imate dobru podlogu za prijelaz na ESRS. Procjenu dvostruke značajnosti i ESRS objave i dalje provodite prema zahtjevima ESRS-a.

Što je Scope 3 i moramo li ga mjeriti?+

Scope 3 su neizravne emisije iz lanca vrijednosti (dobavljači, prijevoz, korištenje proizvoda). Ako su klimatske promjene značajna tema, ESRS E1 traži objavu emisija Scope 1, 2 i 3. Za Scope 3 možete koristiti industrijske procjene dok ne razvijete detaljnije praćenje, uz opis metodologije.

Vrijedi li CSRD za mala i srednja poduzeća?+

Nakon izmjena iz 2026. mala i srednja poduzeća, uključujući ona uvrštena na burzu, nisu obveznici CSRD-a. Izvorni plan predviđao je za uvrštena mala i srednja poduzeća poslovnu godinu 2028. i prvo izvješće 2029., a taj je val ukinut. Za dobrovoljno izvještavanje i odgovore kupcima može se koristiti dobrovoljni standard za manja društva.

Jesu li novi pojednostavnjeni ESRS već obvezujući?+

Na datum pregleda (8. kolovoza 2026.) obvezujući su bili objavljeni ESRS iz 2023. s izmjenama iz 2025. Akt koji je Komisija usvojila u srpnju 2026. mora proći propisani postupak i biti objavljen u Službenom listu EU-a prije nego zamijeni važeći skup. Prije izrade izvještaja provjerite je li to u međuvremenu učinjeno.

Je li ESG izvještaj dovoljno objaviti na webu?+

Ne. Kada je CSRD primjenjiv, izvještaj o održivosti dio je izvješća poslovodstva i podliježe zakonskim pravilima, rokovima i provjeri.

Zaključak

CSRD mijenja korporativno izvještavanje: podaci o održivosti ulaze u izvješće poslovodstva i podliježu neovisnoj provjeri. Izmjene iz 2026. suzile su krug obveznika. Za društva koja prelaze oba praga zahtjevi ostaju detaljni, a prva poslovna godina drugog vala počinje za nekoliko mjeseci.

Ključni zaključci za 2026.

• Rok je blizu. Drugi val izvještava za poslovnu godinu 2027., a prvo izvješće objavljuje 2028. Pripreme treba završiti do kraja 2026.
• Najprije opseg. Provjerite oba praga na datum bilance, na razini društva i grupe.
• Podaci su temelj. Uspostavite sustav prikupljanja ESG podataka što prije. Kvaliteta raste s godinama.
• Dvostruka značajnost određuje opseg izvještaja. Dokumentirajte metodologiju i odluke.
• Lanac vrijednosti. I kada niste izravni obveznik, partneri mogu tražiti vaše podatke, u granicama zakonske zaštite.
• Pouzdani ESG podaci olakšavaju razgovore s bankama, ulagateljima i kupcima.

Povezani članci

• EUDR uredba za proizvode bez krčenja šuma: druga ključna EU uredba o održivosti i lancu opskrbe
• MiFID II vodič za investicijska društva: preferencije održivosti u savjetovanju klijenata
• Što je GDPR? Značenje, zakon i kompletni vodič: zaštita podataka kao dio ESG usklađenosti
• EU compliance playbook za SaaS: EU obveze za društva izvan EU-a koja ulaze na europsko tržište

Trebate pomoć s CSRD usklađivanjem?

Vision Compliance savjetuje društva u pripremi za CSRD. Procjenu temeljimo na strukturi vaše grupe i stvarnim financijskim podacima:

• Provjera opsega i analiza nedostataka: pragovi, status grupe, oslobođenja i nedostaci prema ESRS-u
• Procjena dvostruke značajnosti: metodologija, uključivanje dionika i dokumentacija za provjeru
• Uspostava ESG procesa: podatkovni katalog, odgovorne osobe za podatke i interne kontrole
• Izrada izvještaja: priprema izvještaja o održivosti prema ESRS standardima
• Priprema za provjeru: kvaliteta podataka, dokazi i dokumentacija
• Zahtjevi za lanac vrijednosti: upitnici i ugovorne odredbe za dobavljače

Zakažite konzultaciju

Izvori i pregled

Pregledano 8. kolovoza 2026. prema sljedećim primarnim i službenim izvorima:

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, NN 59/2026
• Direktiva (EU) 2025/794 o odgodi rokova
• Direktiva (EU) 2026/470 o opsegu i pojednostavnjenju izvještavanja
• Delegirana uredba (EU) 2023/2772: prvi skup ESRS-a
• Delegirana uredba (EU) 2025/1416: izmjene ESRS-a
• Europska komisija: provedbeni i delegirani akti uz CSRD

Ovaj vodič daje opće informacije prema stanju na datum pregleda i nije pravno, revizorsko ni računovodstveno mišljenje za pojedino društvo.