Sadržaj vodiča
- Ukratko
- Što je CSRD direktiva
- Što je ESG
- Što se promijenilo 2025. i 2026.
- Tko je obveznik CSRD-a u Hrvatskoj
- Rokovi primjene
- Koliko je obveznika u Hrvatskoj
- Tko nije obveznik i dobrovoljno izvještavanje
- ESRS standardi
- Dvostruka značajnost
- Što izvještaj o održivosti sadrži
- Format, provjera i odgovornost
- Kazne
- Veza s drugim propisima
- Kako se pripremiti za poslovnu godinu 2027.
- Dobavljači i poduzeća izvan opsega
- Česta pitanja
- Sljedeći korak
- Izvori i pregled
CSRD (Corporate Sustainability Reporting Directive) je Direktiva (EU) 2022/2464 o korporativnom izvještavanju o održivosti. Obvezuje najveća poduzeća da u izvještaju poslovodstva objave kako utječu na okoliš, ljude i upravljanje (ESG) te kako pitanja održivosti utječu na njihovo poslovanje. Izvještaj se sastavlja prema europskim standardima ESRS, označava u elektroničkom formatu i podliježe provjeri revizora.
Krug obveznika bitno se smanjio izmjenama iz 2026. Direktiva (EU) 2026/470, dio paketa pojednostavnjenja Omnibus I, ograničila je obvezu na poduzeća s više od 1.000 zaposlenih i više od 450 milijuna eura neto prihoda. Hrvatska je tu izmjenu prenijela Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (NN 59/2026), koji je na snazi od 10. lipnja 2026. Vodič prikazuje stanje na 4. studenoga 2026.
Ukratko
- Obveznik je poduzetnik koji prelazi oba praga: više od 1.000 radnika u prosjeku i neto prihod veći od 450 milijuna eura (čl. 29. Zakona o računovodstvu). Za grupe se pragovi računaju na konsolidiranoj osnovi (čl. 32.).
- Rokovi: poduzeća iznad pragova izvještavaju za poslovnu godinu 2027., s prvim izvještajem 2028. Grupe iz trećih zemalja izvještavaju od poslovne godine 2028.
- 2025. i 2026.: izvještavaju samo subjekti od javnog interesa iz prvog vala koji prelaze nove pragove. Prema HANFA-i, za 2025. obveznici su 14 poduzetnika, od kojih 11 izdavatelja na Zagrebačkoj burzi.
- ESRS: 12 standarda, pojednostavnjenih Delegiranom uredbom (EU) 2026/1563 za poslovne godine od 2027.
- Lanac vrijednosti: poduzetnik s 1.000 ili manje radnika može obvezniku odbiti dati podatke izvan dobrovoljnog standarda.
- Provjera: samo ograničeno uvjerenje revizora. Razumno uvjerenje i sektorski standardi ukinuti su.
- Kazna za neizradu izvještaja: od 1.320 do 13.270 eura za poduzetnika i od 660 do 2.650 eura za odgovornu osobu (čl. 60. Zakona o računovodstvu).
Što je CSRD direktiva
CSRD je donesen 14. prosinca 2022. i zamijenio je Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (NFRD). Mijenja Direktivu 2013/34/EU o financijskim izvještajima, Direktivu 2004/109/EZ o transparentnosti i Direktivu 2006/43/EZ o reviziji. U Hrvatskoj je prenesen Zakonom o računovodstvu, Zakonom o reviziji i, za izdavatelje, Zakonom o tržištu kapitala.
U usporedbi s NFRD-om, CSRD uvodi:
- jedinstvene standarde izvještavanja (ESRS) umjesto slobodnog izbora okvira;
- dvostruku značajnost: izvještava se o utjecaju poduzeća na ljude i okoliš i o financijskim rizicima i prilikama povezanima s održivošću;
- izvještaj o održivosti kao dio izvještaja poslovodstva, a ne kao zaseban dokument;
- obveznu vanjsku provjeru s ograničenim uvjerenjem;
- elektronički format s digitalnim označavanjem podataka;
- izvještavanje o lancu vrijednosti, uz zaštitu manjih poduzeća.
Što je ESG
ESG je kratica engleskih pojmova environmental, social i governance: okoliš, društvo i upravljanje. To su tri područja o kojima poduzeće izvještava.
| Područje | Što obuhvaća | ESRS standardi |
|---|---|---|
| Okoliš (E) | Klimatske promjene i emisije stakleničkih plinova, onečišćenje, voda, bioraznolikost, korištenje resursa i otpad | E1 do E5 |
| Društvo (S) | Vlastiti radnici, radnici u lancu vrijednosti, lokalne zajednice, potrošači i krajnji korisnici | S1 do S4 |
| Upravljanje (G) | Poslovno ponašanje, korupcija, odnosi s dobavljačima, zaštita prijavitelja nepravilnosti | G1 |
Banke i ulagatelji traže ESG podatke i od poduzeća koja nisu obveznici CSRD-a, jer ih trebaju za vlastite obveze iz Uredbe o objavama u financijskom sektoru (SFDR), EU taksonomije i bonitetnih pravila.
Što se promijenilo 2025. i 2026.
| Datum | Propis | Promjena |
|---|---|---|
| 16. travnja 2025. | Direktiva (EU) 2025/794 („stop the clock”) | Drugi i treći val obveznika odgođeni su za dvije godine |
| 15. prosinca 2025. | Zakon o računovodstvu, NN 151/2025 | Hrvatski rokovi pomaknuti na poslovne godine 2027. i 2028. |
| 26. veljače 2026. | Direktiva (EU) 2026/470 (Omnibus I) | Pragovi od 1.000 zaposlenih i 450 milijuna eura, zaštita lanca vrijednosti, ukinuta razumna provjera i sektorski standardi. Rok za prenošenje 19. ožujka 2027. |
| 30. travnja 2026. | Zakon o tržištu kapitala, NN 45/2026 | Izuzeće izdavatelja ispod novih pragova za poslovne godine 2025. i 2026. |
| 10. lipnja 2026. | Zakon o računovodstvu, NN 59/2026 | Hrvatska je prenijela nove pragove i zaštitu lanca vrijednosti |
| 21. rujna 2026. | Delegirana uredba (EU) 2026/1563 | Pojednostavnjeni ESRS, na snazi od 10. studenoga 2026., primjena od poslovne godine 2027. |
Tko je obveznik CSRD-a u Hrvatskoj
| Obveznik | Uvjet | Propis |
|---|---|---|
| Pojedinačni poduzetnik | Neto prihod veći od 450 milijuna eura i prosječno više od 1.000 radnika u prethodnoj godini | čl. 29. Zakona o računovodstvu |
| Matično društvo grupe | Isti pragovi na konsolidiranoj osnovi | čl. 32. |
| Društvo kći ili podružnica grupe iz treće zemlje | Grupa ostvaruje više od 450 milijuna eura neto prihoda u EU-u u dvije uzastopne godine, a društvo kći ili podružnica više od 200 milijuna eura | čl. 35. |
| Banke i osiguratelji | Isti pragovi, neovisno o pravnom obliku | čl. 29. i 70. |
Društvo kći može biti izuzeto od vlastitog izvještaja ako ga matično društvo uključi u konsolidirani izvještaj o održivosti, uz uvjete iz čl. 33. Zakona o računovodstvu. Uvrštenje na burzu više nije samostalan razlog za obvezu: mali i srednji izdavatelji izvan su opsega.
Rokovi primjene
Prijelazne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (NN 59/2026, čl. 17.) određuju:
| Poslovna godina | Tko izvještava | Prvi izvještaj |
|---|---|---|
| 2024. | Prvi val: veliki subjekti od javnog interesa s više od 500 radnika | 2025. |
| 2025. i 2026. | Samo subjekti od javnog interesa iz prvog vala koji prelaze 450 milijuna eura neto prihoda i 1.000 radnika | 2026. i 2027. |
| 2027. | Svi poduzetnici i grupe iznad oba praga | 2028. |
| 2028. | Društva kćeri i podružnice grupa iz trećih zemalja | 2029. |
Drugi val, velika poduzeća iznad oba praga, izvještava za poslovnu godinu 2027. i prvi izvještaj objavljuje 2028. Prvi val koji ne prelazi nove pragove više nije obveznik.
Koliko je obveznika u Hrvatskoj
HANFA je analizirala izvještaje o održivosti izdavatelja za poslovnu 2025. godinu:
- za poslovnu 2024. obveznici su bili 50 poduzetnika, od toga 40 izdavatelja, s oko 67 % tržišne kapitalizacije svih izdavatelja;
- za poslovnu 2025. obveznici su 14 poduzetnika, od toga 11 izdavatelja, s više od 75 % tržišne kapitalizacije (popis Ministarstva financija od 10. lipnja 2026.);
- 24 izdavatelja izradila su izvještaj dobrovoljno, iako su ispod pragova;
- svih 11 obveznih izdavatelja dobilo je zaključak revizora bez rezervi s ograničenim uvjerenjem. Za 2024. je 12,5 % izdavatelja dobilo zaključak s rezervom;
- samo 9 od 35 izdavatelja koji su objavili izvještaj usvojilo je tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena;
- izvještaji 11 obveznih izdavatelja imaju od 65 do 179 stranica, prosječno 122.
Tko nije obveznik i dobrovoljno izvještavanje
Poduzeća ispod pragova nemaju zakonsku obvezu izvještavanja o održivosti. Mogu izvještavati dobrovoljno, a Direktiva (EU) 2026/470 za to predviđa dobrovoljne standarde (VSME), koje Komisija donosi provedbenim aktima. Hrvatski Zakon o računovodstvu na njih upućuje kao na „dobrovoljne standarde izvještavanja o održivosti”.
Važna je zaštita lanca vrijednosti. Poduzetnik koji ima 1.000 ili manje radnika može obvezniku odbiti dati informacije koje nadilaze dobrovoljne standarde (čl. 37. st. 5. Zakona o računovodstvu). Revizor obveznika to mora poštovati. Tijekom prve tri godine obveznik koji ne može prikupiti sve podatke iz lanca vrijednosti opisuje napore i planove za njihovo pribavljanje (čl. 18. NN 59/2026).
ESRS standardi
| Standard | Naziv | Primjena |
|---|---|---|
| ESRS 1 | Opći zahtjevi | Uvijek |
| ESRS 2 | Opće objave | Uvijek |
| ESRS E1 | Klimatske promjene | Ako je tema značajna |
| ESRS E2 | Onečišćenje | Ako je tema značajna |
| ESRS E3 | Voda | Ako je tema značajna |
| ESRS E4 | Bioraznolikost i ekosustavi | Ako je tema značajna |
| ESRS E5 | Korištenje resursa i kružno gospodarstvo | Ako je tema značajna |
| ESRS S1 | Vlastita radna snaga | Ako je tema značajna |
| ESRS S2 | Radnici u lancu vrijednosti | Ako je tema značajna |
| ESRS S3 | Pogođene zajednice | Ako je tema značajna |
| ESRS S4 | Potrošači i krajnji korisnici | Ako je tema značajna |
| ESRS G1 | Poslovno ponašanje | Ako je tema značajna |
Delegirana uredba (EU) 2026/1563 smanjuje broj obveznih podatkovnih točaka, daje prednost kvantitativnim podacima i uvodi više olakšica kada podaci nisu dostupni bez neopravdanog troška ili napora. Primjenjuje se na poslovne godine od 1. siječnja 2027. Za poslovnu godinu 2026. poduzeća biraju između dosadašnjih standarda (kako su izmijenjeni Delegiranom uredbom (EU) 2025/1416) i novih te u izvještaju navode koju verziju primjenjuju.
Dvostruka značajnost
Poduzeće izvještava o temi ako je značajna s jedne ili obje strane:
| Značajnost učinka | Financijska značajnost | |
|---|---|---|
| Pitanje | Kako poduzeće utječe na ljude i okoliš? | Kako održivost utječe na novčane tokove, vrijednost i financiranje poduzeća? |
| Primjer | Emisije iz proizvodnje, uvjeti rada kod dobavljača | Trošak emisijskih jedinica, rizik od poplave na lokaciji, uvjeti kredita |
| Vremenski okvir | Kratkoročni, srednjoročni i dugoročni učinci | Kratkoročni, srednjoročni i dugoročni rizici i prilike |
Postupak procjene:
- Kontekst: poslovni model, lokacije, proizvodi i lanac vrijednosti.
- Popis tema: ESRS teme i teme specifične za poduzeće.
- Dionici: razgovori s radnicima, kupcima, dobavljačima, ulagateljima i zajednicama.
- Ocjena: ozbiljnost i vjerojatnost učinaka te veličina financijskih učinaka.
- Prag: dokumentiran kriterij za značajne teme.
- Odluka i dokaz: popis značajnih tema i obrazloženje, koje provjerava revizor.
ESMA je značajnost u izvještavanju prema ESRS-u odredila kao nadzorni prioritet za izvještaje za 2025.
Što izvještaj o održivosti sadrži
Prema čl. 29. st. 4. Zakona o računovodstvu izvještaj sadrži najmanje:
- poslovni model i strategiju: otpornost na rizike održivosti, prilike, plan prijelaza na održivo gospodarstvo u skladu s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 °C i klimatske neutralnosti do 2050.;
- ciljeve s rokovima, uključujući ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova barem za 2030. i 2050., i napredak prema njima;
- ulogu uprave i nadzornog odbora te njihove stručnosti za pitanja održivosti;
- politike za pitanja održivosti i poticaje upravi povezane s održivošću;
- postupak dubinske analize te glavne stvarne i moguće negativne učinke;
- glavne rizike povezane s održivošću i način upravljanja njima;
- pokazatelje za navedene objave.
ESRS 2: opće objave za svako poduzeće
ESRS 2 primjenjuje se uvijek, neovisno o procjeni značajnosti. Objave su razvrstane u tri skupine:
| Skupina | Što poduzeće objavljuje |
|---|---|
| Upravljanje (GOV-1 do GOV-4) | Ulogu i sastav uprave i nadzornog odbora, koje informacije o održivosti dobivaju, poticaje povezane s održivošću, izjavu o dubinskoj analizi |
| Strategija (SBM-1 do SBM-3) | Poslovni model i lanac vrijednosti, interese i stavove dionika, značajne učinke, rizike i prilike te njihovu vezu sa strategijom |
| Učinci, rizici i prilike (IRO-1 i IRO-2) | Postupak procjene značajnosti i popis objava iz ESRS-a koje izvještaj sadrži |
Za svaku značajnu temu poduzeće zatim objavljuje politike, mjere, ciljeve i pokazatelje iz tematskog standarda.
Primjeri tematskih objava
| Standard | Primjeri objava |
|---|---|
| E1 Klimatske promjene | Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena, ciljevi smanjenja emisija, potrošnja energije, emisije opsega 1, 2 i 3 |
| E2 do E5 | Onečišćenje zraka i vode, korištenje vode, utjecaj na zaštićena područja, ulazni i izlazni tokovi materijala i otpad |
| S1 Vlastita radna snaga | Broj i struktura radnika, kolektivno pregovaranje, zdravlje i sigurnost na radu, razlika u plaćama, osposobljavanje |
| S2 do S4 | Učinci na radnike dobavljača, lokalne zajednice i potrošače, kanali za pritužbe i mjere |
| G1 Poslovno ponašanje | Korporativna kultura, odnosi s dobavljačima, sprječavanje korupcije i podmićivanja, potvrđeni slučajevi korupcije |
Opseg 1, 2 i 3 emisija
| Opseg | Što obuhvaća | Primjer |
|---|---|---|
| Opseg 1 | Izravne emisije iz izvora koje poduzeće posjeduje ili kontrolira | Kotlovnica, vozni park, proizvodni procesi |
| Opseg 2 | Neizravne emisije iz kupljene električne energije, topline i pare | Struja za urede i pogone |
| Opseg 3 | Sve ostale neizravne emisije u lancu vrijednosti | Kupljena roba, prijevoz, putovanja, korištenje prodanih proizvoda |
Opseg 3 je najzahtjevniji jer traži podatke dobavljača i kupaca. Pojednostavnjeni ESRS dopuštaju procjene kada stvarni podaci nisu dostupni bez neopravdanog troška ili napora.
Format, provjera i odgovornost
- Mjesto: izvještaj o održivosti jasno je istaknut poseban odjeljak izvještaja poslovodstva (čl. 29. st. 3.), koji potpisuju svi članovi uprave.
- Format: izvještaj poslovodstva sastavlja se u jedinstvenom europskom elektroničkom formatu (ESEF), a izvještaj o održivosti digitalno se označava. Od poslovne godine u kojoj postaje obveznik poduzetnik izvještaj objavljuje u tom formatu (čl. 19. NN 59/2026).
- Provjera: samostalni revizor ili revizorsko društvo daje zaključak s ograničenim uvjerenjem o usklađenosti sa zakonom i ESRS-om, postupku utvrđivanja informacija, digitalnom označavanju i objavama prema čl. 8. Uredbe o taksonomiji (čl. 37.). Provjeru može obaviti i revizor koji ne revidira financijske izvještaje.
- Standardi provjere: Komisija standarde ograničene provjere donosi do 1. srpnja 2027. Razumno uvjerenje više se neće uvoditi.
- Nadzor izdavatelja: HANFA provjerava izvještaje izdavatelja na uređenom tržištu i može naložiti ponovno sastavljanje i objavu izvještaja, objavu bilješki s ispravcima ili ispravak u sljedećem izvještaju.
Kazne
Zakon o računovodstvu propisuje novčanu kaznu od 1.320 do 13.270 eura za poduzetnika koji ne izradi izvještaj o održivosti, konsolidirani izvještaj o održivosti ili izvještaj društva kćeri ili podružnice grupe iz treće zemlje. Odgovorna osoba kažnjava se kaznom od 660 do 2.650 eura (čl. 60.).
Veći rizik od kazne su posljedice za poslovanje: nalog HANFA-e za ponovnu objavu, zaključak revizora s rezervom, pitanja banaka i ulagatelja te rizik zavaravajućih tvrdnji o održivosti (greenwashinga).
Veza s drugim propisima
| Propis | Veza s CSRD-om |
|---|---|
| EU taksonomija, Uredba (EU) 2020/852 | Obveznici CSRD-a u izvještaju o održivosti objavljuju udio prihoda, kapitalnih i operativnih izdataka povezanih s okolišno održivim djelatnostima (čl. 8.) |
| SFDR, Uredba (EU) 2019/2088 | Fondovi i banke trebaju ESG podatke društava u koja ulažu i kojima posuđuju, pa ih traže i od poduzeća izvan CSRD-a |
| CSDDD, Direktiva (EU) 2024/1760 | Dubinska analiza za održivo poslovanje nakon izmjena vrijedi za poduzeća s više od 5.000 zaposlenika i 1,5 milijardi eura neto prihoda, uz primjenu od 26. srpnja 2029. |
| EUDR, Uredba (EU) 2023/1115 | Obveze za proizvode bez krčenja šuma od 30. prosinca 2026. za velike i srednje te od 30. lipnja 2027. za mikro i male subjekte. Detalji u EUDR vodiču. |
| Zakon o tržištu kapitala | Izvještaj o održivosti dio je godišnjeg izvještaja izdavatelja koji se dostavlja u službeni registar propisanih informacija |
Kako se pripremiti za poslovnu godinu 2027.
- Utvrdite status. Izračunajte neto prihod i prosječan broj radnika za pojedinačno društvo i grupu za 2025. i 2026. Provjerite izuzeće društva kćeri i obveze grupe iz treće zemlje.
- Odredite odgovornosti. Uprava imenuje vlasnika projekta, a revizijski odbor nadzire proces. Uključite financije, ljudske resurse, nabavu, proizvodnju i IT.
- Provedite procjenu dvostruke značajnosti prema pojednostavnjenom ESRS-u i dokumentirajte svaku odluku.
- Napravite katalog podataka. Za svaku podatkovnu točku značajnih tema odredite izvor, vlasnika, metodu izračuna i kontrolu.
- Pripremite emisije. Izračunajte opseg 1 i 2 te procijenite značajne kategorije opsega 3.
- Uskladite strategiju i ciljeve, uključujući tranzicijski plan za klimatske promjene, s poslovnim planom.
- Probno zatvaranje. Pripremite probni izvještaj za poslovnu 2026. kako biste otkrili praznine prije prve obvezne godine.
- Uključite revizora rano. Dogovorite opseg provjere, dokaze i rokove, a izvještaj pripremite u ESEF formatu s digitalnim označavanjem.
Dobavljači i poduzeća izvan opsega
Poduzeća ispod pragova i dalje dobivaju ESG upitnike od kupaca i banaka. Preporuke:
- razlikujte zakonski zahtjev od ugovornog ili dobrovoljnog upita;
- ako imate 1.000 ili manje radnika, ne morate obvezniku dati više od onoga što predviđa dobrovoljni standard;
- pripremite osnovni skup podataka prema dobrovoljnom standardu: energija, emisije opsega 1 i 2, radnici, sigurnost na radu, politike;
- ne objavljujte tvrdnje o održivosti koje ne možete dokazati;
- u ugovorima dogovorite svrhu, povjerljivost i učestalost dostave podataka.
Upitnike i ugovorne odredbe prema dobavljačima uređujemo i u sklopu upravljanja rizikom dobavljača.
Česta pitanja
Što je CSRD?
CSRD je Direktiva (EU) 2022/2464 o korporativnom izvještavanju o održivosti. Obvezuje najveća poduzeća da u izvještaju poslovodstva objave utjecaj na okoliš, ljude i upravljanje te rizike održivosti za svoje poslovanje, prema standardima ESRS i uz provjeru revizora. U Hrvatskoj je prenesen Zakonom o računovodstvu.
Tko je obveznik CSRD-a u Hrvatskoj?
Poduzetnik ili grupa s neto prihodom većim od 450 milijuna eura i prosječno više od 1.000 radnika u prethodnoj godini. Oba uvjeta moraju biti ispunjena. Obveza vrijedi i za društva kćeri i podružnice grupa iz trećih zemalja koje u EU-u ostvaruju više od 450 milijuna eura prihoda, ako same imaju više od 200 milijuna eura.
Od kada se primjenjuje CSRD u Hrvatskoj?
Poduzeća iznad pragova izvještavaju za poslovnu godinu 2027., a prvi izvještaj objavljuju 2028. Za 2025. i 2026. izvještavaju samo subjekti od javnog interesa iz prvog vala koji prelaze nove pragove. Grupe iz trećih zemalja izvještavaju od poslovne godine 2028.
Moramo li izvještavati ako imamo 1.000 ili manje zaposlenih?
Ne. Prag od više od 1.000 radnika mora biti ispunjen zajedno s pragom prihoda. Kupac koji je obveznik može tražiti podatke, ali poduzetnik s 1.000 ili manje radnika može odbiti dati informacije izvan dobrovoljnog standarda.
Koliko je obveznika CSRD-a u Hrvatskoj?
Prema HANFA-i, za poslovnu 2025. obveznici su 14 poduzetnika, od kojih je 11 izdavatelja na Zagrebačkoj burzi. Još 24 izdavatelja objavila su izvještaj dobrovoljno. Za poslovnu 2024. obveznika je bilo 50.
Moramo li primijeniti svih 12 ESRS standarda?
Ne. ESRS 1 i ESRS 2 primjenjuju se uvijek, a tematski standardi samo za teme koje su značajne prema procjeni dvostruke značajnosti. Procjenu i odluke treba dokumentirati jer ih provjerava revizor.
Što su pojednostavnjeni ESRS?
Izmijenjeni standardi iz Delegirane uredbe (EU) 2026/1563 s manje obveznih podatkovnih točaka i više olakšica kada podaci nisu dostupni bez neopravdanog troška. Primjenjuju se na poslovne godine od 2027., a za 2026. poduzeća mogu birati između dosadašnjih i novih standarda.
Tko provjerava izvještaj o održivosti?
Samostalni revizor ili revizorsko društvo, koje daje zaključak s ograničenim uvjerenjem. To može biti revizor financijskih izvještaja ili drugi revizor. Za izdavatelje na uređenom tržištu izvještaj dodatno nadzire HANFA.
Koje su kazne za neizradu izvještaja o održivosti?
Prema čl. 60. Zakona o računovodstvu poduzetnik plaća od 1.320 do 13.270 eura, a odgovorna osoba od 660 do 2.650 eura. HANFA izdavateljima može naložiti ponovno sastavljanje i objavu izvještaja ili objavu ispravaka.
Što je Opseg 3 i moramo li ga mjeriti?
Opseg 3 su neizravne emisije u lancu vrijednosti: kupljena roba, prijevoz, putovanja i korištenje prodanih proizvoda. Objavljuju se ako su klimatske promjene značajna tema, što je kod većine obveznika slučaj. Kada podaci nisu dostupni, dopuštene su procjene uz opis metode.
Kako se CSRD odnosi na GRI standarde?
Obveznici CSRD-a moraju primijeniti ESRS. GRI je dobrovoljni međunarodni okvir koji poduzeća mogu koristiti uz ESRS, a velik dio podataka se preklapa. Poduzeća koja su dosad izvještavala prema GRI-ju mogu iskoristiti postojeće podatke, ali izvještaj mora slijediti strukturu ESRS-a.
Sljedeći korak
Utvrđivanje statusa obveznika, procjenu dvostruke značajnosti, katalog ESRS podataka i pripremu za provjeru radimo u sklopu regulatornog savjetovanja.
Izvori i pregled
Pregledano 4. studenoga 2026. prema sljedećim primarnim izvorima:
- Direktiva (EU) 2022/2464 (CSRD)
- Direktiva (EU) 2025/794 („stop the clock”)
- Direktiva (EU) 2026/470 (Omnibus I)
- Delegirana uredba (EU) 2026/1563 o pojednostavnjenju ESRS-a
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, NN 59/2026
- Zakon o računovodstvu, pročišćeni tekst
- Zakon o dopunama Zakona o tržištu kapitala, NN 45/2026
- HANFA: analiza izvještaja o održivosti izdavatelja za 2025.
Ovaj vodič daje opće informacije prema stanju na datum pregleda. Status obveznika treba utvrditi prema financijskim izvještajima društva i grupe.
Robert Lozo, mag. iur., partner je u Vision Complianceu specijaliziran za usklađenost s EU regulativom. Savjetuje organizacije o GDPR-u, NIS2, AI Actu i financijskoj regulativi te izrađuje dokumentaciju spremnu za reviziju i planove usklađenosti u reguliranim industrijama.