Povjerljiva osoba i prijava nepravilnosti.

Prema članku 6. točki 10. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, povjerljiva osoba je fizička osoba zaposlena kod poslodavca ili treća fizička osoba koju imenuje poslodavac radi zaprimanja prijava nepravilnosti, komunikacije s prijaviteljem i vođenja postupka zaštite u vezi s prijavom. Poslodavac imenuje i njezina zamjenika.

Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 50 radnika moraju uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja i imenovati povjerljivu osobu (članak 19. stavak 2.). Neovisno o broju radnika to moraju i poslodavci obuhvaćeni propisima iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga Zakona: propisima o financijskim uslugama i sprječavanju pranja novca te dijelom propisa o sigurnosti zračnog i pomorskog prometa i o odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima (članak 19. stavak 3.). Ostali poslodavci sustav mogu uspostaviti.

Poslodavac je imenuje na prijedlog radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika, a ako ih nema, na prijedlog najmanje 20 % radnika. Ako prijedloga nema, poslodavac povjerljivu osobu i zamjenika imenuje sam. Oboje moraju dati pisanu suglasnost, a razrješuju se na prijedlog istih predlagatelja (članak 20.).

Može. Zakon povjerljivu osobu određuje kao zaposlenika ili treću fizičku osobu koju imenuje poslodavac (članak 6. točka 10.). Privatni poslodavci s 50 do 249 radnika mogu i dijeliti resurse za primanje prijava i vođenje postupka, pod uvjetima iz Zakona i propisa o radnim odnosima (članak 19. stavak 4.).

Povjerljiva osoba potvrđuje primitak prijave u roku od sedam dana i prijavitelju daje povratnu informaciju u pravilu u 30 dana, a najkasnije u 90 dana od potvrde primitka. Pučkog pravobranitelja o prijavi i ishodu izvješćuje u 30 dana od odlučivanja o prijavi (članak 22.).

U pisanom ili usmenom obliku. Pisani oblik uključuje svaki oblik komunikacije koji osigurava pisani zapis, a usmena prijava moguća je telefonom ili drugim sustavom glasovnih poruka te, na zahtjev prijavitelja, na sastanku u razumnom roku (članak 17.). Povjerljiva osoba vodi evidenciju o svakoj prijavi, a usmenu prijavu i sastanak bilježi zvučnim zapisom, prijepisom ili zapisnikom uz suglasnost prijavitelja, koji ih može provjeriti i ispraviti (članak 18.).

Radnje ili propusti koji su protupravni ili u suprotnosti s ciljem propisa iz članka 4. Zakona: kršenja propisa EU-a iz Priloga, primjerice o javnoj nabavi, financijskim uslugama i sprječavanju pranja novca, zaštiti okoliša, zaštiti potrošača, zaštiti osobnih podataka i sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, povrede financijskih interesa EU-a i pravila unutarnjeg tržišta, uključujući tržišno natjecanje i državne potpore, te kršenja nacionalnog prava kojima se ugrožava javni interes. Od 13. studenoga 2025. obuhvaćena su i kaznena djela protiv gospodarstva i službene dužnosti, pronevjera i podmićivanje zastupnika te kršenja mjera ograničavanja EU-a.

Zakon ne propisuje obvezu zaprimanja anonimnih prijava, pa način postupanja s njima uređuje opći akt poslodavca. Anonimni prijavitelj ima pravo na zaštitu ako se njegov identitet naknadno utvrdi, a trpi osvetu i ispunjava uvjete iz članka 12. stavka 1. (članak 12. stavak 2.).

Pučkom pravobranitelju, koji je nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje (članak 24.), nakon unutarnje prijave ili izravno. Od izmjena iz 2025. zaštitu pod istim uvjetima imaju i osobe koje nepravilnost prijave izravno policiji ili državnom odvjetništvu (članak 12. stavak 4.). Prijavu je moguće podnijeti i nadležnim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama EU-a (članak 12. stavak 3.), a nepravilnost se može javno razotkriti pod uvjetima iz članka 26.

Od 2.000 do 8.000 € ako poslodavac ne uspostavi sustav, ne donese opći akt, ne imenuje povjerljivu osobu ili ne osigura evidenciju prijava (članak 35.), a od 5.000 do 100.000 € za sprječavanje prijave, osvetu, otkrivanje identiteta prijavitelja ili utjecaj na povjerljivu osobu (članak 36.). Kažnjava se i odgovorna osoba.

Pošaljite nam broj radnika, djelatnost i imate li već opći akt i imenovanu povjerljivu osobu. Nakon besplatne konzultacije šaljemo prijedlog za uspostavu ili usklađivanje sustava.