Video nadzor je obrada osobnih podataka prema GDPR-u — snimka fizičke osobe osobni je podatak. U Hrvatskoj je video nadzor posebno reguliran člancima 25.–32. Zakona o provedbi Opće uredbe (NN 42/18), koji propisuju pravni temelj, obvezne oznake, rok čuvanja snimki do 6 mjeseci i zabranu snimanja javnih površina od strane privatnih subjekata. AZOP redovito izriče kazne za nepravilnosti — u 2022. energetskoj tvrtki naplaćena je kazna od 124.245 EUR zbog uskrate pristupa snimkama.
Ključne činjenice o video nadzoru i GDPR-u
Snimke se smiju čuvati najdulje 6 mjeseci (čl. 28. Zakona o provedbi); EDPB preporučuje opravdanje pohrane dulje od 72 sata.
Oznake moraju biti vidljive prije ulaska u nadzirani prostor i sadržavati ime voditelja obrade, svrhu i kontakt za ostvarivanje prava.
Privatni subjekti ne smiju snimati javne površine — to je dopušteno samo tijelima javne vlasti (čl. 32.).
Za opsežni video nadzor javno dostupnog prostora obvezna je procjena učinka (DPIA) prema čl. 35. GDPR-a.
Video nadzor na radnom mjestu zahtijeva suglasnost radničkog vijeća ako kamere prate zaposlenike cijelo radno vrijeme (čl. 43. Zakona o zaštiti na radu).
AZOP je u 2023. izrekao ukupno 8,27 milijuna EUR kazni — video nadzor je među najčešćim razlozima nadzornih postupaka.
U stambenim zgradama potrebna je suglasnost 2/3 suvlasnika prema vlasničkim udjelima.
Snimka fizičke osobe osobni je podatak prema čl. 4. GDPR-a. To znači da se na svaki sustav video nadzora primjenjuju sva pravila GDPR-a — pravni temelj, transparentnost, minimizacija podataka, ograničenje pohrane, sigurnost i prava ispitanika.
Pojam
Značenje
Osobni podatak
Svaka informacija koja se odnosi na identificiranu ili identificiranu fizičku osobu
Obrada
Svaki postupak s osobnim podacima — prikupljanje, snimanje, pohrana, pregled, brisanje
Voditelj obrade
Osoba ili organizacija koja odlučuje o svrsi i sredstvima video nadzora
Ispitanik
Svaka osoba čiji se lik pojavljuje na snimci
DPIA
Procjena učinka na zaštitu podataka — obvezna za opsežni video nadzor javno dostupnih prostora
Čl. 25. Zakona o provedbi definira video nadzor kao prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja uključuje stvaranje snimke (slike) što čini ili je namijenjena činiti dio sustava pohrane.
Čak i lažne kamere mogu podlijegati zahtjevima transparentnosti jer osobe koje ih vide opravdano vjeruju da su snimane.
Pravni okvir u Hrvatskoj
Video nadzor u Hrvatskoj reguliran je s tri razine propisa:
Propis
Relevantni članci
Primjena
GDPR (Uredba EU 2016/679)
Čl. 5., 6., 9., 12.–22., 35., 83.
Opća pravila za obradu osobnih podataka
Zakon o provedbi Opće uredbe (NN 42/18)
Čl. 25.–32.
Hrvatska specifična pravila za video nadzor
Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14)
Čl. 43.
Video nadzor na radnom mjestu
EDPB smjernice 3/2019
Usvojene 29. siječnja 2020.
Detaljne smjernice EU za obradu putem video uređaja
Zakon o provedbi — ključne odredbe
Članak
Sadržaj
Čl. 25.
Definicija — video nadzor kao obrada osobnih podataka
Čl. 26.
Svrha — dopušten za zaštitu osoba i imovine, ako interesi ispitanika ne prevladavaju
Čl. 27.
Obveza oznake — vidljiva obavijest s propisanim sadržajem prije ulaska u nadzirani prostor
Čl. 28.
Rok čuvanja — do 6 mjeseci; obvezni automatizirani sustav evidentiranja pristupa (pristupni dnevnik)
Čl. 29.
Video nadzor stambenih zgrada — suglasnost 2/3 suvlasnika
Čl. 30.
Video nadzor radnih prostora — dodatna ograničenja, zabrana snimanja sanitarija i svlačionica
Čl. 31.
Zabranjeni prostori — sanitarni čvorovi, svlačionice, prostorije za odmor
Čl. 32.
Javne površine — samo tijela javne vlasti smiju nadzirati javne površine
AZOP-ova preporuka iz listopada 2025.
AZOP je 15. listopada 2025. objavio ažuriranu Preporuku o obradi osobnih podataka putem sustava video nadzora. U kolovozu 2025. objavljena je zasebna preporuka za video nadzor na radnim mjestima, a u listopadu 2025. vodič za građane (videonadzor-gradani.pdf).
Pravni temelji za video nadzor
Koji pravni temelj koristiti?
Pravni temelj (čl. 6.1. GDPR)
Kada se koristi
Primjer
Legitimni interes (f)
Najčešće — zaštita imovine i sigurnost osoba
Ured, skladište, trgovina, parkiralište
Zakonska obveza (c)
Kada zakon propisuje obvezu nadzora
Banke, mjenjačnice, kritična infrastruktura
Javni interes (e)
Tijela javne vlasti
Policijski nadzor javnih prostora, prometne kamere
Privola (a)
Gotovo nikada prikladna
Neupotrebljiva — ne može se slobodno dati ni povući
Privola nije prikladna za video nadzor u većini situacija jer postoji neravnoteža moći (poslodavac-zaposlenik) i jer je nemoguća slobodna privola kad osoba ne može izbjeći ulazak u nadzirani prostor.
Procjena legitimnog interesa (LIA)
Za korištenje legitimnog interesa morate dokumentirati procjenu ravnoteže u tri koraka:
Korak
Pitanje koje morate odgovoriti
1. Legitimni interes
Koji legitimni interes želite zaštititi? (sigurnost osoba, zaštita imovine)
2. Test nužnosti
Je li video nadzor nužan ili postoji manje invazivno sredstvo? (alarm, osvjetljenje, fizička zaštita)
3. Vaganje interesa
Prevladava li vaš interes nad pravima ispitanika? Koliko je nadzor invazivan?
Pravilo proporcionalnosti: Video nadzor ne smije biti prva opcija. Ako alarm, osvjetljenje ili fizička zaštita mogu postići isti cilj — koristite ih umjesto kamera.
Audio snimanje
Audio snimanje putem sustava video nadzora u pravilu nije dopušteno. Zvučno snimanje značajno dublje zadire u privatnost od samog video snimanja i u većini slučajeva je neproporcionalno. Čak i ako hardver podržava mikrofone, audio mora biti isključen osim ako postoji zasebni pravni temelj i dokumentirana nužnost.
Obveze voditelja obrade
Obveza
Opis
Pravna osnova
Pravni temelj
Dokumentirati pravni temelj za svaku lokaciju/kameru
Čl. 6. GDPR
Oznaka
Vidljiva oznaka o video nadzoru na svakom ulazu
Čl. 27. Zakona o provedbi
Evidencija obrade
Unijeti video nadzor u evidenciju aktivnosti obrade
Čl. 30. GDPR
Pristupni dnevnik
Automatizirani sustav evidentiranja — tko, kada, gdje je pristupio snimkama
Čl. 28. Zakona o provedbi
Ograničenje pristupa
Samo ovlaštene osobe smiju pregledavati snimke
Čl. 32. GDPR
Rok čuvanja
Definirati i provoditi automatsko brisanje
Čl. 28. Zakona o provedbi
DPIA
Provesti procjenu učinka za opsežniji nadzor
Čl. 35. GDPR
Sigurnosne mjere
Zaštititi sustav od neovlaštenog pristupa (fizički i digitalni)
Čl. 32. GDPR
Pravilnik
Donijeti interni pravilnik o video nadzoru
AZOP preporuka
Prava ispitanika
Omogućiti pristup snimkama na zahtjev u roku 30 dana
Čl. 15. GDPR
Oznake za video nadzor
Dvoslojno informiranje (EDPB smjernice 3/2019)
EDPB smjernice zahtijevaju dvoslojni pristup informiranju ispitanika:
Prva razina — vidljiva oznaka na ulazu u nadzirani prostor
Element
Primjer
Simbol kamere
Piktogram koji jasno označava snimanje
Svrha obrade
"Prostor je pod video nadzorom u svrhu zaštite imovine i sigurnosti osoba"
Dostupne putem web stranice, QR koda, na recepciji ili na zahtjev:
Potpuni podaci o voditelju obrade i kontaktni podaci DPO-a
Detaljni pravni temelj i procjena legitimnog interesa
Kategorije primatelja podataka (npr. policija na zahtjev suda)
Rok čuvanja snimki
Prava ispitanika (pristup, brisanje, prigovor, pritužba AZOP-u)
Postojanje automatiziranog donošenja odluka (npr. prepoznavanje lica)
Gdje i kako postaviti oznake
Na svakom ulazu u nadzirani prostor — oznaka mora biti vidljiva prije ulaska u polje snimanja
Na razini očiju prosječnog prolaznika
Dostatne veličine, vidljiva, jednostavno pristupačna
Druga razina informacija mora biti dostupna bez ulaska u nadzirani prostor
Najčešća pogreška: Oznaka samo s natpisom "Video nadzor" ili samo simbol kamere nije dovoljno. AZOP je u travnju 2024. izrekao kazne od 500 do 4.000 EUR sedmerorim ugostiteljskim objektima i trgovinama upravo jer oznake nisu sadržavale propisane elemente.
Rok čuvanja snimki
Opća pravila
Pravilo
Detalj
Zakonski maksimum
6 mjeseci od prikupljanja (čl. 28. Zakona o provedbi)
EDPB prag opravdanja
Pohrana dulja od 72 sata zahtijeva jaču obrazloženost
Preporučeni rok
1–2 dana dostatno za većinu svrha (otkrivanje incidenta i pokretanje istrage)
Uobičajena praksa
7–30 dana
Automatsko brisanje
Sustav mora automatski brisati snimke nakon isteka roka
Iznimke od roka od 6 mjeseci
Situacija
Rok
Rutinski nadzor bez incidenta
7–30 dana (preporuka)
Dokumentirani sigurnosni incident
Do završetka interne istrage
Dokaz u sudskom, upravnom ili arbitražnom postupku
Do pravomoćnog okončanja postupka
Nalog policije ili suda
Prema nalogu
Savjet: Postavite sustav na automatsko prepisivanje (overwrite) nakon definiranog roka (npr. 14 ili 30 dana). Ručno brisanje je rizično jer se lako previdi.
Video nadzor na radnom mjestu
Video nadzor zaposlenika posebno je osjetljivo područje jer su zaposlenici ranjivi ispitanici — ne mogu se slobodno usprotiviti nadzoru.
Zakon o zaštiti na radu (čl. 43.)
Odredba
Detalj
Dopuštena svrha
Kontrola ulaza/izlaza, smanjenje izloženosti rizicima od pljačke, provale, nasilja i krađe
Zabranjeni prostori
Sanitarni čvorovi, svlačionice, prostorije za odmor i prehranu
Suglasnost radničkog vijeća
Obvezna ako kamere prate sve kretnje radnika cijelo radno vrijeme (st. 4.)
Odbijanje suglasnosti
Poslodavac u roku 15 dana može zatražiti sudsku ili arbitražnu zamjenu suglasnosti
Pisana obavijest
Poslodavac mora pisano obavijestiti radnike o nadzoru pri sklapanju ugovora o radu
Što je zabranjeno na radnom mjestu
Aktivnost
Status
Obrazloženje
Snimanje toaleta, svlačionica, prostora za dojenje
Zabranjeno
Čl. 31. Zakona o provedbi
Snimanje prostorija za odmor i prehranu
Zabranjeno
Čl. 43. Zakona o zaštiti na radu
Snimanje isključivo radi kontrole radnog učinka
Zabranjeno
Kršenje svrhe — dopuštena samo sigurnost
Tajno snimanje bez obavijesti zaposlenicima
Zabranjeno
Osim iznimno po nalogu suda
Audio snimanje na radnom mjestu
Zabranjeno u pravilu
Neproporcionalno zadiranje u privatnost
Praćenje u stvarnom vremenu bez opravdanog razloga
Neproporcionalno
Mora postojati dokumentirana potreba
AZOP je u više slučajeva utvrdio povredu prava jer su poslodavci koristili video nadzor za kontrolu radnog učinka umjesto zaštite imovine. Poslodavac mora donijeti interni pravilnik o video nadzoru koji definira sve aspekte obrade.
Video nadzor stambenih zgrada
Čl. 29. Zakona o provedbi regulira video nadzor u stambenim zgradama:
Pravila za zajedničke prostore
Pravilo
Detalj
Odluka
Suglasnost 2/3 suvlasnika (prema vlasničkim udjelima)
Prostor
Samo zajednički prostori — ulaz, stubište, garaža, dvorište
Oznake
Obvezne oznake na svakom ulazu u nadzirani prostor
Rok čuvanja
Do 6 mjeseci (preporuka: 14–30 dana)
Pristup
Definirani ovlašteni korisnici (npr. upravitelj zgrade)
Što je zabranjeno u stambenoj zgradi
Aktivnost
Razlog
Snimanje unutrašnjosti tuđeg stana
Pravo na privatnost doma
Kamera usmjerena na vrata susjeda
Praćenje kretanja stanara
Snimanje javne ceste ispred zgrade
Neovlašteno snimanje javnog prostora
Snimanje balkona ili terasa drugih stanara
Privatnost doma
Postavljanje bez 2/3 suglasnosti suvlasnika
Kršenje Zakona o provedbi
Nadzor rada čistačica ili domara
Kršenje svrhe — dopuštena samo sigurnost
Najčešće pritužbe AZOP-u u vezi stambenih zgrada: izostanak suglasnosti 2/3 suvlasnika, nedostatak obavijesti o obradi i nedostatna informiranost o pravima ispitanika.
Video nadzor na privatnom posjedu
Pravila za privatne kamere
Ako postavljate kameru na svoju kuću ili stan:
Smijete snimati samo vlastiti prostor (dvorište, vrt, ulaz)
Strogo zabranjeno: snimanje prostora u tuđem vlasništvu, javnih površina (ulice, pločnici) ili zajedničkih prostora
Obvezna je oznaka o video nadzoru
Pravni temelj je legitimni interes (zaštita imovine)
Kućna iznimka (čl. 2.2.c GDPR)
GDPR se ne primjenjuje na čisto osobne ili kućne aktivnosti. Međutim, ova iznimka tumači se restriktivno:
Ako kamera čak i djelomično snima javni prostor ili tuđu imovinu — kućna iznimka ne vrijedi i primjenjuje se GDPR
EDPB smjernice jasno navode: kamera na privatnoj kući koja zahvaća i pločnik nije pokrivena kućnom iznimkom
AZOP-ovi primjeri iz prakse
Zabrana vlasniku apartmana: AZOP je izdao rješenje o zabrani snimanja vlasniku apartmana čija je kamera postavljena na fasadi prekomjerno snimala javnu površinu — kršenje čl. 32. Zakona o provedbi (samo tijela javne vlasti smiju nadzirati javne površine).
AZOP savjetuje: Prije podnošenja pritužbe, obratite se susjedu i zatražite prilagodbu kuta kamere. Ako susjed ne reagira, pritužbu možete podnijeti AZOP-u.
Prava ispitanika
Osoba čiji se lik pojavljuje na snimci ima sljedeća prava prema GDPR-u:
Pravo pristupa (čl. 15.)
Korak
Opis
1
Ispitanik podnosi pisani zahtjev voditelju obrade
2
Navodi okvirno vrijeme i lokaciju snimanja
3
Voditelj verificira identitet podnositelja
4
Voditelj mora odgovoriti u 30 dana (produživo na 3 mjeseca za složene zahtjeve)
5
Snimka se daje na uvid ili u kopiji — uz zamućivanje trećih osoba
Ostala prava
Pravo
Opis
Pravo na brisanje (čl. 17.)
Zahtjev za brisanje snimke — osim ako je dokaz u postupku
Pravo na prigovor (čl. 21.)
Prigovor obradi temeljem legitimnog interesa
Pravo na informacije (čl. 13.)
Dvoslojno informiranje putem oznaka i detaljnih informacija
Pravo na pritužbu
Pritužba AZOP-u ako voditelj ne poštuje prava
Energetska tvrtka kažnjena s 124.245 EUR (ožujak 2022.) jer je odbila zahtjev za pristup snimkama — kršenje čl. 15(3) GDPR-a. Ovo je najveća hrvatska kazna vezana isključivo za video nadzor. Ne smijete odbiti zahtjev samo zato što su na snimci i druge osobe — morate ih zamutiti tehničkim sredstvima.
DPIA za video nadzor
Kada je DPIA obvezna?
Prema čl. 35. GDPR-a, DPIA je obvezna za obradu koja će vjerojatno rezultirati visokim rizikom za prava i slobode:
Slučaj
DPIA status
Sustavno praćenje javno dostupnog prostora velikog opsega
Obvezna (čl. 35.3.c)
Korištenje pametne video analitike (prepoznavanje lica, registarskih oznaka)
Obvezna
Kombiniranje video podataka s drugim osobnim podacima
Obvezna
Jedna kamera u malom uredu
Vjerojatno nije potrebna
Sustav kamera u većem prostoru koji snima zaposlenike
Preporučljiva ili obvezna
AZOP je objavio službeni popis vrsta obrada koje zahtijevaju DPIA, a uključuje i obradu osobnih podataka putem sustavnog nadzora javno dostupnih mjesta velikog opsega.
Sadržaj DPIA
Sustavni opis namjeravanih operacija obrade i njihovih svrha
Procjena nužnosti i proporcionalnosti u odnosu na svrhe
Sustavi video nadzora danas su mrežno povezana sredstva — IP kamere, VMS sustavi (Video Management Systems), NVR uređaji i cloud pohrana izloženi su istim kibernetičkim prijetnjama kao i bilo koji IT sustav. Ako vaša organizacija potpada pod NIS2 direktivu (transponirano u Hrvatskoj kroz Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, NN 14/24), sustav video nadzora mora biti uključen u cjelokupni sustav upravljanja kibernetičkim rizicima.
Obveze prema NIS2
Obveza
Primjena na video nadzor
Procjena rizika
Video sustav mora biti uključen u procjenu kibernetičkih rizika
Mrežna segmentacija
Video sustav na zasebnoj VLAN mreži
Kontrola pristupa
Strogi pristupni nadzor svim komponentama
Enkripcija
Šifriranje podataka u prijenosu i mirovanju
Redovita ažuriranja
Firmware i softverska ažuriranja kamera i NVR-a
Prijava incidenata
Rano upozorenje u 24 sata, obavijest o incidentu u 72 sata ako je sustav kompromitiran
Testiranje ranjivosti
Redovite provjere sigurnosti video infrastrukture
Kazne za NIS2 neusklađenost
Bitni subjekti: do 10 milijuna EUR ili 2 % globalnog godišnjeg prometa
Važni subjekti: do 7 milijuna EUR ili 1,4 % globalnog godišnjeg prometa
Osobna odgovornost uprave za propuste u kibernetičkoj sigurnosti
Neproporcionalnost i nedostatak temelja (čl. 12., 15., 18., 25.)
2020.
Slučaj Grada Zagreba (srpanj 2023.)
AZOP je naložio korektivne mjere Gradu Zagrebu — Uredu za obnovu, izgradnju i prostorno planiranje:
Zabranjena razmjena snimki prometnih kamera s komunalnom inspekcijom za identificiranje prekršaja odlaganja otpada — kamere su postavljene za prometni nadzor, ne za komunalni (kršenje ograničenja svrhe)
Naloženo donošenje internog pravnog okvira za upravljanje video nadzorom u roku 90 dana
Naloženo postavljanje odgovarajućih oznaka na svim lokacijama kamera
EU trend: U ugostiteljskoj industriji 70 % svih kazni vezanih uz privatnost odnosi se na nezakoniti video nadzor.
Posebne situacije
Auto-kamere (dashcam)
Pitanje
Odgovor
Je li dopušteno?
Da, za zaštitu u prometu
Pravni temelj
Legitimni interes
Trajno snimanje?
Dopušteno s automatskim prepisivanjem
Objava snimki na internetu
Zabranjeno bez zamućivanja lica i registarskih oznaka
Video zvona (Ring, Google Nest, Eufy)
Pitanje
Odgovor
Je li dopušteno?
Da, ako snima samo vlastiti prostor
Snima li ulicu?
Ne smije snimati javnu površinu izvan nužnog minimuma
Oznaka?
Obvezna na ulazu u nadzirani prostor
Pohrana u oblaku
Provjeriti ispunjava li pružatelj usluge GDPR zahtjeve (lokacija podataka, sigurnost)
Dronovi s kamerom
Pravilo
Detalj
Obrada osobnih podataka
Da — ako snima osobe, to je obrada osobnih podataka
DPIA
Vjerojatno obvezna — nova tehnologija + sustavno praćenje
Dozvole
Potrebne dozvole CCAA (Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo)
Privatnost
Posebno osjetljivo — snimanje iz zraka zahvaća znatno šire područje
FAQ
Trebam li oznaku ako imam lažnu kameru?
Preporučuje se da i za lažnu kameru postavite oznaku jer osobe opravdano vjeruju da su snimane. Nepostavljanje oznake moglo bi se smatrati nepoštenom praksom.
Smije li susjed snimati moje dvorište?
Ne. Video nadzor smije obuhvaćati samo vlastitu imovinu. Ako susjedova kamera snima vaš prostor, zatražite prilagodbu kuta kamere. Ako ne reagira, možete podnijeti pritužbu AZOP-u.
Trebam li DPIA za jednu kameru u uredu?
Za jednu kameru u malom uredu DPIA vjerojatno nije potrebna. Za sustav kamera u većem prostoru ili za sustav koji sustavno snima zaposlenike — DPIA je preporučljiva ili obvezna.
Može li policija pristupiti mojim snimkama?
Da, uz sudski nalog ili u hitnim slučajevima prema zakonu. Ne morate proaktivno dijeliti snimke, ali morate postupiti po sudskom nalogu.
Je li dopušteno zvučno (audio) snimanje?
U pravilu ne. Audio snimanje značajno dublje zadire u privatnost od samog video snimanja i u većini slučajeva je neproporcionalno. Dozvolio bi ga samo specifičan zakonski temelj ili opravdana i dokumentirana nužnost.
Koliko dugo smijem čuvati snimke?
Zakonski maksimum je 6 mjeseci (čl. 28. Zakona o provedbi). EDPB preporučuje da se pohrana dulja od 72 sata dodatno obrazloži. Preporuka je 7–30 dana za rutinski nadzor bez incidenata.
Trebam li pristupni dnevnik (log)?
Da. Čl. 28. Zakona o provedbi zahtijeva automatizirani sustav evidentiranja pristupa koji bilježi vrijeme, mjesto pristupa i identifikaciju osobe koja je pristupila snimkama.
Što ako ne postavim oznake?
AZOP može izreći korektivne mjere i novčane kazne. U travnju 2024. AZOP je izrekao kazne od 500 do 4.000 EUR sedmerorim objektima upravo za nedostatne oznake. Maksimalna kazna prema GDPR-u za kršenje transparentnosti iznosi do 20 milijuna EUR ili 4 % globalnog prometa.
Zaključak
Video nadzor je koristan alat za sigurnost, ali zahtijeva poštivanje jasnih pravila. U Hrvatskoj, AZOP sve aktivnije provodi nadzor nad video sustavima — u 2023. izrečeno je ukupno 28 kazni u iznosu od 8,27 milijuna EUR, a video nadzor je među najčešćim razlozima nadzornih postupaka.
Ključne poruke:
Video nadzor je obrada osobnih podataka — primjenjuje se GDPR i Zakon o provedbi
Oznake su obvezne, moraju sadržavati propisane informacije i biti vidljive prije ulaska u nadzirani prostor
Snimke se čuvaju najdulje 6 mjeseci, preporuka je znatno kraće (7–30 dana)
Ne snimajte javne površine, tuđu imovinu ni prostore s očekivanjem privatnosti
Za opsežni nadzor provedite DPIA, a za nadzor radnog mjesta pribavite suglasnost radničkog vijeća
Sustave video nadzora uključite u NIS2 procjenu kibernetičkih rizika ako ste obveznik
Izvori: AZOP (preporuke 2025.), GDPR (Uredba EU 2016/679), Zakon o provedbi (NN 42/18, čl. 25.–32.), Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, čl. 43.), EDPB smjernice 3/2019 o obradi osobnih podataka putem video uređaja, GDPRhub — baza odluka EU nadzornih tijela
Ivana Ludiga·Suradnica·mag. iur.
Ivana Ludiga, mag. iur., suradnica je u Vision Complianceu s fokusom na zaštitu podataka, provedbu GDPR-a i regulatorno savjetovanje. Podržava projekte usklađenosti za organizacije u zdravstvu, financijskim uslugama i tehnološkom sektoru.
